Abstract | Multimedija predstavlja bitnu značajku u industriji i tehnologiji koja je postala nezaobilazni dio svih računalnih aplikacija. Ona integrira tekst, zvuk i sliku u jednu digitalnu informacijsku cjelinu te daje novu dimenziju klasičnim medijima. Multimedija ima primjenu u edukaciji, komunikaciji, zabavi, a sve više i u poslovnom svijetu. Napretkom računalne tehnologije došlo je do digitalizacije medija. Različiti oblici informacija kao što su tekst, zvuk, slika ili analogni signal, pretvaraju se u jedinstveni binarni kod, odnosno digitalni diskretni oblik koji se može obrađivati računalom.
Zvuk predstavlja promjenu tlaka koji se širi elastičnim medijem određenom brzinom. Digitalizacija zvuka se provodi na način da se analogni zvukovni signali prevode u digitalni oblik procesom uzrokovanja. Kodek kao računalni program ili sklop pretvara digitalni zvučni zapis u izvorni zapis i obrnuto, čime se multimedijski sadržaji pohranjuju na znatno manje memorijskog prostora. Na taj način se putem različitih algoritama i programa digitalni audio zapisi komprimiraju. Kod kompresije digitalnih audio zapisa koriste se dvije vrste algoritama: oni s gubitkom (eng. Lossy) te oni bez gubitka (eng. Lossless).
U ovom radu opisani su digitalni audio zapisi te je provedeno istraživanje u kojem se uspoređivala kvaliteta različitih digitalnih audio formata. Istraživanje je provedeno između studenata Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i vanjskih ispitanika mlađe i starije životne dobi. Anketno istraživanje provelo se na 46 ispitanika podijeljenih prema spolu i dobi, tijekom četiri dana. Istraživalo se prepoznaju li ispitanici zvukovne formate, razlike između digitalnih audio zapisa i njihove kvalitete. Tijekom istraživanja koristio se snimač zvuka, slušalice, prijenosno računalo i Google obrazac. Ispitanici su slušali audio zapise u obliku govora i instrumentala. Rezultati ankete pokazali su da je najbolju kvalitetu imao audio zvučni zapis FLAC, dok je najlošije kvalitete bio WAV audio zvučni zapis. Također, rezultati istraživanja pokazali su da 91,3% ispitanika smatra da je najpoznatiji audio format MP3, dok 89,1% ispitanika taj isti format najviše koristi. U istraživanju se također određivala i veličina zapisa. Najviše memorije kod datoteka s govorom i instrumentalom zauzeo je FLAC audio format, a najmanje AIFF. |