Glavni cilj ovog rada je usporediti organizaciju sportskih događaja prije i za vrijeme pandemije virusa COVID-19 te istu sociološki analizirati, dakle, definirati kakav učinak ima razlika u organizaciji sportskih događaja, prije i za vrijeme pandemije virusa COVID-19, na cjelokupno društvo i procese unutar njega. Prije same usporedbe organizacije sportskih događaja, definirat će se osnovne značajke COVID-19 virusa (njegovo podrijetlo, način prijenosa, zaštita od infekcije i druge značajke bolesti) te kakav je utjecaj pandemija navedenog virusa imala na svakodnevni život čovjeka, na sport te na masovna okupljanja koja uključuju sportske događaje. Kako bi se napravila kvalitetna usporedba, odabrat će se određeni događaji organizirani prije pandemije virusa COVID-19 te će se organizacija tih događaja usporediti međusobno, a zatim s organizacijom događaja za vrijeme COVID-19 pandemije. Uz događaje, koji će uspoređivati, bit će navedeni i događaji koji nisu samo odgođeni, već i u potpunosti otkazani. Događaji koji će se uspoređivati su Olimpijske igre (Rio 2016. i Tokio 2020. godine) i Europsko nogometno prvenstvo (Francuska 2016. te Putujuće europsko nogometno prvenstvo 2020. godine). Navedeni događaji bit će uspoređeni na temelju parametara navedenih u analitičkoj matrici, koja će detaljnije biti opisana u uvodu ovog rada. Metode istraživanja bit će kvalitativna i induktivna metoda. Kvalitativna metoda uključuje metode komparacije i deskripcije, dok se induktivnom metodom donose zaključci od pojedinačnih slučajeva prema općim zakonitostima. Na temelju analiziranih parametara analitičke matrice, napravit će se sociološka analiza razlike u organizaciji sportskih događaja prije i za vrijeme pandemije COVID-19. U zaključku će se sumirati sociološka analiza istih te analiza na temelju parametara organizacije događaja navedenih u analitičkoj matrici.