U radu se razmatra kako tržište rada u Hrvatskoj može odgovoriti na buduće promjene i zahtjeve u poslovnom okruženju. Naime, zbog sve žešće konkurencije, sve većeg značaja tehnologije, ekspanzije informacija, promjene društvenih vrijednosti i načina života, ali i dalje prisutnih strukturalnih problema, kao što su nedovoljna fleksibilnost i neravnoteža ponude i potražnje s obzirom na zanimanja i obrazovanje, to bi mogao biti zahtjevan izazov. Takvo stanje utječe na ponašanje radne snage koja je prisiljena mnogo aktivnije tražiti posao, i to ne samo na lokalnoj, nego i na globalnoj razini. No, najvažniji kriterij za uspjeh na sve zahtjevnijem tržištu rada posjedovanje je potrebnih kompetencija koje se stalno mijenjaju. Da bi obrazovne ustanove mogle zadovoljiti takve potrebe, trebat će učiniti odgovarajuće prilagodbe u funkcioniranju. Naime, do neusklađenosti je došlo zbog toga što se u proteklom razdoblju interes obrazovnih ustanova nije dovoljno ogledao u podržavanju kvalitete, što bi onda utjecalo na društveni razvoj, nego se orijentirao na što uspješniju prodaju svojih usluga i proizvoda, odnosno na profit. Srećom, ipak se sve više uočava problem pa se nastoje provesti određene reforme. Tako su, primjerice, Bolonjskom reformom stvoreni uvjeti za mobilnost u svrhu učenja te se povećala pristupačnost visokog obrazovanja u Europi, došlo je do određenih promjena u odnosu između nastavnika i učenika u smislu neposrednijih kontakata i uključivanja učenika u proces nastave i sl. No, sve do sada učinjeno još nije dovoljno. Dinamika promjene strukture obrazovanja trebala bi biti osjetljivija u smislu racionalnosti i učinkovitosti ishoda na tržištu rada i zadovoljavanju potreba suvremenog gospodarstva. Odnosno, obrazovni programi trebali bi osigurati da je posjedovanje određene kvalifikacije garancija da nositelj ima relevantna znanja i vještine. Naravno, i od poslovnog sektora se očekuje da čini potrebne promjene. U cilju što boljeg razumijevanja razmatrane tematike u radu je data i analiza odgovora dobivenih na osnovu obavljenih polustrukturiranih intervjua s osobama koje su na različite načine relevantne izreći svoj stav o njoj. Istraživanje je pokazalo da ukoliko obrazovne institucije ne odgovore na promjene i zahtjeve okruženja, to bi moglo utjecati na njihov dosadašnji značaj.