Klimatske promjene možemo smatrati jednom od ključnih dilema sadašnjice. Da bismo mogli govoriti o klimatskim promjenama, moramo utvrditi sve elemente koji sudjeluju u tom procesu promjena. Te promjene naročito osjećaju ljudi, životinje, biljke te ostali živi organizmi. Čovjek je svojim znanjem i naprednim tehnologijama razvio metode mjerenja, predviđanja, upozoravanja i prognoza vremenskih prilika i promjena. Na isti način čovjek je upoznao Zemlju kao planet, njezinu atmosferu i ostatak svemira. Atmosferu čini više slojeva koji su ispunjeni elementima poput dušika, kisika i ostalih elemenata koji su se spojili sa štetnim elementima stakleničkih plinova ugljikovog dioksida, metana, dušikovog oksidula, koji se, aktivnostima čovjeka na Zemlji ispuštaju u atmosferu i narušavaju ravnotežu prirodnog ozona koji štiti Zemlju od pregrijavanja. Staklenički plinovi ispušteni u atmosferu nastaju iz prirodnih i antropogenih izvora. Iz oba izvora kao posljedica ispuštanja plinova dolazi do globalnog zatopljenja koje ima direktan učinak na život na Zemlji. Promjene temperature, topljenje ledenjaka, podizanje mora i oceana te promjena pod nazivom El Nino i La Nina odražavaju se na život i zdravlje ljudi. Da bi se situacija poboljšala, donose se odluke na svjetskoj razini za poboljšanje i ublažavanje klimatskih promjena. Donošenjem Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Kyotskog protokola, a kasnije i organiziranjem konferencija vezanih uz tu problematiku, države svijeta pokušavaju naći rješenje kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova. Smanjenje se želi ostvariti u svim granama industrijske proizvodnje, energetskoj potrošnji, preradi otpada i ostalim granama gospodarstva.