Abstract | Podzemne željeznice su ključni dio javnog prijevoza u mnogim europskim gradovima i
igraju važnu ulogu u smanjenju prometnih gužvi i emisija stakleničkih plinova. Ekološke
prednosti podzemnih željeznica su smanjivanje potrebe za individualnim automobilima i
doprinos smanjenju emisija štetnih plinova. Električna energija koja pogoni većinu
podzemnih željeznica također može biti dobivena iz obnovljivih izvora, što dodatno
smanjuje njihov ugljični otisak. Razmatrajući socijalne i ekonomske aspekte održivosti
podzemnih željeznica, one pružaju pristupačan i učinkovit način prijevoza za građane i
olakšavaju povezanost između različitih dijelova grada. Podzemne željeznice također
potiču gospodarski razvoj, stvarajući radna mjesta i pridonoseći revitalizaciji urbanih
područja. Treće, istražujemo izazove održivog razvoja podzemnih željeznica. To
uključuje izazove u vezi s infrastrukturom, financiranjem i upravljanjem. Održavanje i
modernizacija postojećih sustava, kao i izgradnja novih linija, zahtijeva znatna ulaganja
i planiranje. Također je važno osigurati pristupačnost podzemnih željeznica i sigurnost
za sve korisnike, uključujući osobe s invaliditetom. U zaključku, Europske podzemne
željeznice imaju ključnu ulogu u postizanju održivog razvoja gradova. Njihova ekološka
korist, socijalna i ekonomska vrijednost čine ih vitalnim dijelom urbane infrastrukture.
Međutim, suočavaju se s izazovima koji zahtijevaju odgovarajuće planiranje, ulaganja i
upravljanje kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost.
Činjenica da su podzemne brze željeznice, tzv. metroi, prisutni u većini europskih
velegradova još u davnoj prošlosti, pokazuje koliko se već tada u planiranju gradova
vodila briga o dobroj, brzoj i sigurnoj povezanosti svih dijelova velegrada, upravo kako
bi stanovnici bili zadovoljni i komotni u pogledu putovanja koja podrazumijevaju veće
udaljenosti. Danas je izazov takvog prometa još veći; uz mnoštvo automobila, nedostatak
parkirnih mjesta u središtima gradova, teško prometno zagađenje gradova, promet
velegradova bez brzih podzemnih željeznica je neodrživ i ekološki neprihvatljiv. I dok taj
podatak za europske metropole znači širenje mreže te ulaganje u rekonstrukciju i
održavanje postojećih sustava, u Republici Hrvatskoj takav vid prometne infrastrukture
još nije svoje mjesto pronašao čak niti u prostornom planu, što znači da do realizacija
neće skoro niti doći. Međutim, uz sve obveze koje je naša država kao članica Europskeunije preuzela, upravo ovaj projekt i realizacija značili bi približavanje održivim uvjetima
prometne infrastrukture gradova (poglavito Zagreba). Istovremeno, grad Zagreb takvim
bi potezom konačno riješio mnoštvo problema koji prometna zagušenost toga grada za
sobom nosi. Ukoliko se želi ostati u korak s vremenom, krajnje je vrijeme da se na taj
način razmišlja te pristupi prostornom i urbanističkom planiranju, na gradskoj, lokalnoj
ali i državnoj razini. Europski fondovi vjerojatno bi pronašli izazov te dali svoj doprinos
ovakvom razvoju grada, posebno u pogledu postizanja održivosti prometnog sustava te
održivog razvoja gradova prema EU konvencijama. |