Stres je neizbježan aspekt sportskog života koji može značajno utjecati na sportsku izvedbu i dobrobit sportaša. Ovaj članak istražuje pojam stresa u kontekstu sporta, analizira specifične stresore koji utječu na sportaše, identificira simptome stresa i raspravlja o dijagnostičkim metodama. Nadalje, istražuje mehanizme i učinke stresa tijekom treninga i natjecanja, uključujući kako sportaši suočavaju s tim izazovima i rješavaju stresne situacije. Ključno je razumjeti da stres nije samo emocionalna reakcija; on utječe na tijelo, um i ponašanje sportaša. Fizički simptomi stresa uključuju napetost mišića i ubrzan puls, dok su mentalni simptomi povezani s tjeskobom i smanjenom koncentracijom. Povećani stres može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i smanjene sportske izvedbe. Antistresni programi u sportu postaju sve važniji za pomoć sportašima u upravljanju stresom. Ti programi uključuju niz strategija i tehnika koje pomažu sportašima razumjeti, upravljati i prevladati stresne situacije. Psihološka priprema, tehnike opuštanja, pozitivan unutarnji dijalog i postavljanje ciljeva ključni su elementi ovih programa. Istraživanja su pokazala da sportaši koji su sudjelovali u antistresnim programima često postižu bolje sportske rezultate i izvode na višim razinama. Personalizacija programa, uzimajući u obzir jedinstvene stresore i reakcije sportaša, ključna je za uspjeh ovih programa. Kroz timsku suradnju, edukaciju o mentalnom zdravlju i kontinuirano praćenje, antistresni programi u sportu mogu postati još učinkovitiji. Važno je promicati svijest o mentalnom zdravlju među sportašima i trenerima kako bi se smanjila stigmu i potaknulo brigu o dobrobiti sportaša.