Krstarenja luksuznim brodovima preko hrvatskog Jadrana bilježe značajan rast potražnje iz godine u godinu. Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, porast putovanja stranih brodova za kružna putovanja ostvaren je od od 2,2% u 2023. godini, uz porast broja putnika od 37,1% u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. godini, 85 stranih brodova ostvarilo je ukupno 646 krstarenja, dovodeći 869 tisuća putnika koji su u Hrvatskoj proveli 1.474 dana. Najviše putnika zabilježeno je u kolovozu, lipnju i listopadu, dok su najposjećenije luke bile u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitskodalmatinskoj županiji. U obalnom području Jadrana postoji 30 luka s razvijenim itinerarima, a promet putnika u 2023. godini iznosio je preko 3 milijuna, s 2.553 uplovljavanja brodova. Posljedice krstarenja na destinacije su složene. Prema Peručiću, krstarenja se često definiraju kao "resorti na moru" koji konkuriraju kopnenim odmaralištima. Utjecaj krstarenja na destinacije ovisi o karakteristikama brodova, potražnji, regiji te specifičnostima same destinacije. Pozitivni učinci uključuju promociju destinacija, povećanje zaposlenosti i prihoda, dok negativni učinci mogu uključivati probleme s imidžom destinacije, zagušenje kapaciteta te utjecaj na okoliš. Destinacije poput Dubrovnika, Splita i Zadra značajno profitiraju od krstarenja, dok se suočavaju s izazovima zagušenja i potrebe za održivim razvojem. U istraživanju stavova turista o luksuznom krstarenju hrvatskim Jadranom, provedeno je putem anketa među 136 osoba. Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o zadovoljstvu korisnika, njihovoj spremnosti za ponovni odabir ovakvog turizma te identificirati načine za povećanje potražnje. Istraživanje je također ispitalo odnos cijene i kvalitete luksuznog krstarenja te izazove u turističkim agencijama koje nude ove usluge. Rezultati pokazuju da visoka cijena može biti prepreka, no i da luksuzna krstarenja postaju sve pristupačnija većem broju turista.