U radu je opisano zbrinjavanje otpada u Krapinsko – zagorskoj županiji. Rad se sastoji osim od uvoda, zaključka i rasprave, još od 9 glavnih poglavlja koja se međusobno nadovezuju. Na samom početku rada dano je pojmovno i zakonsko određenje gdje možemo saznati da gospodarenje otpadom u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Krapinsko – zagorskoj županiji propisuje Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Naslov sljedećeg poglavlja je „Otpad u Krapinsko – zagorskoj županiji“. U ovom poglavlju navedene su i opisane vrste otpada koje se zbrinjavanju u Krapinsko – zagorskoj županiji. U četvrtom poglavlju nabrojena su i opisana odlagališta u Krapinsko - zagorskoj županiji. Prema službenoj evidenciji šest je glavnih odlagališta na tom području. Osim njih, zabilježena su i ostala (divlja) odlagališta, odnosno mjesta koja nisu predviđena za odlaganje otpada. U petom poglavlju uspoređena je Krapinsko – zagorska županija s ostalim županijama po pitanju zbrinjavanja otpadom u 2013. godini. U ovom poglavlju prikazane su i objašnjene 2 tablice. Prva tablica prikazuje količine proizvedenog komunalnog otpada u Krapinsko – zagorskoj županiji u 2013. godini. Tablica 2. prikazuje količine sakupljenog komunalnog otpada po pojedinim vrstama u 2013. godini. Nakon toga, u sljedećem poglavlju opisana je cirkularna ekonomija kao nov i drugačiji način razmišljanja koji podrazumijeva industrije koje nastoje svjesno iskorištavati obnovljive izvore energije, te izbaciti upotrebu kemikalija i stvaranje otpada. Isto tako, naveden je i najbolji primjer cirkularne ekonomije u Hrvatskoj, a to je poduzeće Agrokor d.d. Šesto poglavlje govori o „zelenim radnim mjestima“. Njima treba težiti cijela Hrvatska iz veoma bitnog razloga, a to je što veliku važnost pridaju zaštiti okoliša. Uz to su navedena i dva primjera zelenih radni mjesta u Krapinsko – zagorskoj županiji, a to su „Regeneracija Zabok“ i „Vetropack Straža“. U sljedećem poglavlju su opisana dva projekta „REMEDISANUS“ i „ZEROWASTE PRO“ koja su sufinancirana iz fondova EU i čiji je primarni cilj očuvanje okoliša i kulturne baštine. Zadnje poglavlje govori o budućnosti zbrinjavanja otpada u Krapinsko – zagorskoj županiji. Ukratko je opisan centar za gospodarenje otpadom „Piškornica“. Na samom kraju rada nalaze se rasprava i zaključak.