Rad daje prikaz najvažnijih turističkih resursa regije Istočna Hrvatska, nekoliko važnijih najavljenih investicija, te mogućeg smjera razvoja turizma uz pomoć novijih specifičnih oblika turizma u navedenoj regiji. Također, tu je i kratki prikaz smjera turističkog razvoja prema nekoliko strategija razvoja lokalne samouprave i lokalnih turističkih zajednica. Kako bi se geografski relevantno obradila tema, na početku je definiran pojam turistički resursi. Prilikom određivanja prostora regije Istočna Hrvatska uočeno je njihovo različito definiranje te nazivlje kod nekoliko autora. Zbog toga je napravljena kratka analiza regionalizacije Hrvatske od relevantnih geografskih autora koji na temelju različitih koncepata definiraju ovu regiju. Naime, upravo zadavanje različitih koncepata i smjernica prilikom regionalizacije mijenja odrednice prostora. Primjerice, Istočna je Hrvatska dio povijesnog prostora Slavonije, Baranje i Srijema čije su se granice mijenjale kroz vrijeme. Tako regija Istočna Hrvatska može biti prikazana kroz povijesni koncept, a možemo je prikazati i kroz primjerice geografski, geopolitički ili administrativni koncept. U radu je prostor Istočne Hrvatske obrađen prema regionalizaciji autora Bilen i Bučar (2004), kroz najvažnije turističke resurse kategorizirane prema istim autorima. Prema navedenoj regionalizaciji, Hrvatsku dijelimo na Primorsku ili Jadransku turističku regiju (koja se dalje dijeli na Sjeverno i Južno Hrvatsko Primorje), Gorsko-planinsku turističku regiju, te Panonsko – peripanonsku turističku regiju (koja se dijeli na Središnju i Istočnu Hrvatsku). Detaljno su obrađeni turistički resursi regije Istočna Hrvatska kroz podjelu na prirodne i antropogene. Pod prirodnim turističkim resursima podrazumijevamo klimatske, geomorfološke, hidrografske, biogeografske i pejsažne, a pod antropogenim kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetničke, manifestacijske i ambijentalne. Na samom su kraju utvrđeni najzastupljeniji specifični oblici turizma koji se upravo razvijaju, te koji dugoročno mogu privući specifične turističke niše. U zadnjem su poglavlju grafički prikazani najznačajniji pokazatelji turističkog prometa u navedenoj regiji. Osim podataka o noćenju turista, prikupljeni su i podaci od najznačajnijih dionika turizma regije: PP Papuk i PP Kopački rit. Što je to turistička atrakcija te kakve će ekonomske učinke generirati ovisi o više faktora, prvenstveno o stupnju atraktivnosti resursa, razvijenosti same regije, ali i o sekundarnoj ponudi. Upravo je to važno za ovu regiju, koja uz veliko bogatstvo posebice prirodnih turističkih resursa generira najmanji turistički promet u Hrvatskoj.