U ovom radu vrši se simulacija i usporedba rada solarnog toplinskog sustava uz različite algoritme upravljanja. Za potrebe rada izrađen je model solarnog sustava. Model sadrži zatvoren hidraulički krug. Kao izvor toplinskog zračenja koristi se halogena žarulja sa pripadajučim reflektorom. Model je opremljen osjetilima za mjerenja temperature, protoka protoka fluida i sadrži još električni upravljački uređaj sa pripadajućom računalnom aplikacijom. Cilj rada je usporediti ponašanje solarnog toplinskog sustava uz primjenu različitih algoritama upravljanja. Za potrebe testiranja generiran je uzorak intenziteta toplinskog zračenja u vremenskom preiodu. Uzorak pokušava simulirati uvjete u prirodi u periodau kada nema dovoljno toplinskog zračenja, tj. uvjete za vrijeme oblačnog vremena. Testiranje svih algoritama vršilo se u istim uvijetima tako da su rezultati direktno usporedivi. Mjereni podaci se prikupljaju se pomoću električnog upravljačkog uređaja koji je osmišljen i izrađen prema zahtjevima modela solarnog sustava. Programski kod koji sadrži algoritme upravljanja se izvršava u električnom upravljaču, uz istovremeno prosljeđivanje mjerenih podataka računalnoj aplikaciji. Zadaća računalne aplikacije su vizualni prikaz mjerenih informacija, izbor algoritma upravljanja i spremanje mjerenih podataka modela solarnog sustava. Rezultati testova u obliku tekstualnih datoteka se obrađuju pomoću softwera za tabličnu obradu podataka. Obradom podataka se generiraju grafički prikazi mjerenih podataka solarnog toplinskog sustava. Testiraju se uključi-isključi, PID i fuzzy algoritmi. Analizom i usporedbom rezultata tesitranja algoritama na solarnom modelu dobile su se smjernice za daljnje povećanje efikasnosti solarnog sustava. Kriteriji na temelju kojih se vrši usporedba algoritama prvenstveno su efikasnost i stabilnost sustava. Efikasnost sustava se računa kao omjer između ukupne uložene energije u sustav tokom testa i razlika uskladištene enrgije u toplinskom spremniku prije i nakon izvođenja testa. Stabilnost rada sustava se analizirala se kroz kotinuitet rada crpke. Algoritam uključi-isključi rezultirao nestabilnim radom i sa smanjenom efikasnošću u odnosu na druga dva tesirana algoritma. PID algoritam rezultirao je najstabilnijim ponašanjem sustava dok je upotreba fuzzy algoritma rezultirala najvećom efikasnosću sustava. Kod razmatranja rezultata potrebno je uzeti u obzir broj ulaznih varijabli i njihove funkcije pripadnosti fuzzy algoritma.