Turizam kao jedna od najbrže rastućih gospodarskih grana doživljava u zadnjih nekoliko godina veliku ekspanziju kako u cijelom svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. Osim što predstavlja izuzetno važnu gospodarsku djelatnost, također ima funkciju uravnoteženja trgovinske bilance i smanjivanja nezaposlenosti. Usprkos bogatoj resursno-atrakcijskoj osnovi turistička aktivnost u kontinentalnom dijelu Hrvatske još je uvijek u povojima. Svoje prednosti turizam iskorištava u svojim specifičnim oblicima od kojih kulturni turizam igra značajnu ulogu. Kulturni turizam osim što predstavlja povijest određene države, grada ili mjesta, također doprinosi poboljšanju ljudskog stupnja obrazovanja te upoznaje turiste sa mogućim budućim priredbama ili događajima te mogućnosti sudjelovanja u njima. Turiste interesira kulturna povijest, kulturne atrakcije, kulturne znamenitosti, te kulturne manifestacije. Prepoznatljivost na turističkom tržištu ostvarit će one destinacije koje uspiju privući posjetitelje te stvoriti kulturno-turističke proizvode koji su po nečemu jedinstveni. Usprkos tome, u Republici Hrvatskoj kulturni turizam još uvijek ne doživljava značajne rezultate kao neke druge vrste turizma, a ključne barijere daljnjem rastu treba tražiti u sustavu komercijalizacije, tj. u integriranju u svjetske sustave, a potom i u destinacijskom upravljanju pomoću kojeg bi se kulturni sadržaji na pravi način integrirali u pozicioniranje i prikazali kao ukupni doživljaj na razini pojedinih destinacija. Kako bi se taj pothvat širenja kulturnog turizma što bolje i što brže poboljšao, trebalo bi istražiti turističke potrebe te saznati pružaju li im turističke atrakcije dovoljan nivo doživljaja i jedinstvenosti. Bjelovarsko-bilogorska županija u tome pogledu ima veliki potencijal za razvoj kulturnog turizma jer osim što se nalazi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, sadrži veliki broj kulturnih atrakcija i manifestacija. U ovom radu biti će prikazan turizam kao općenita i zasebna gospodarska grana, njegove specifične vrste kao i turistička destinacija, hoteli i infrastruktura. Nakon toga govoriti će se o Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nastanku kulturnog turizma u njoj, kulturnim manifestacijama i atrakcijama, broju hotela i smještajnih kapaciteta, mogućnosti razvitka kulturnog turizma u županiji te usporedba sa Koprivničko-križevačkom županijom.