Grad Križevci ima ogromne potencijale za razvoj turizma koji može temeljiti na kulturnopovijesnoj baštini i prirodnim ljepotama. Rad navodi turističke i kulturne resurse grada Križevaca i njegove okolice, a ujedno ukazuje i na nedostatke turističke ponude, odnosno njezine promocije. Prva cjelina daje sažet prikaz o samom gradu Križevci, njegovom smještaju, položaju i ostalim osnovnim obilježjima. Zatim, u kratkim crtama opisana je povijest i poznati Križevčani koji su obilježili određena vremena u hrvatskoj povijesti. Osnovni dio rada govori o nematerijalnoj i materijalnoj baštini grada i okolice, sakralnim objektima, lokalitetima turističke ponude i mjestima gdje se pružaju turističke usluge te o samom radu Turističke zajednice grada Križevaca. Posljednja cjelina sastoji se od istraživačkog rada, odnosno provedene ankete o stavovovima građana o turističkoj i kulturnoj ponudi grada Križevaca i okolice. O gradu Križevcima pisali su brojni hrvatski pisci poput Karla Huslera u djelu Utrtim stazama, Gustav Krklec u djelu Lica i krajolici, Manja Hribar u djelu iz 1935. godine Za narod i pajdaštvo, Križevčanin Antun Nemčić u djelu iz 1845. godine Putositnice i mnogi drugi, a možda najljepši prikaz Križevaca i njegove okolice napisao je u svojem djelu Oko Križevaca, Antun Gustav Matoš, 1910. godine. A.G.Matoš, putujući kroz Križevce, opisuje ljepote i značajke grada Križevaca i njegove okolice, Kalnik i njegove plemenite stanovnike, Križevačke štatute, ali i način na koji su hrvatski narod, odnosno Križevčani živjeli u ono vrijeme, u 20. stoljeću.