Mulj nastaje u postupku pročišćavanja otpadnih voda. Pročišćena otpadna voda se ispušta u prirodni prijamnik, a problem predstavlja izdvojeni mulj koji je potrebno obraditi i konačno zbrinuti radi očuvanja ljudskog zdravlja i okoliša. Za svaki pojedini uređaj koji pročišćava otpadnu vodu potrebno je odabrati siguran način kojim će se obrađeni mulj zbrinuti. Učinak uređaja za pročišćavanje ne smije se vrednovati jedino kakvoćom pročišćene vode, nego i učinkovitošću obrade mulja koji se izdvoji u postupku pročišćavanja. Što je stupanj pročišćavanja otpadnih voda veći, time su i količine izdvojena mulja veće. Mulj uz bezopasne tvari sadrži i opasne tvari kao što su teški metali, organski spojevi, biomasa i druge štetne tvari koje se tijekom pročišćavanja izdvajaju iz otpadnih voda. Mulj treba obrađivati stalno bez štetnih utjecaja na okoliš. Nakon što se utvrdi količina mulja, njegovo porijeklo i osnovne značajke, odlučuje se njegov način obrade i zbrinjavanja. Postoje različiti načini zbrinjavanja mulja upotrebom u poljoprivredi, odnosno za slične namjene kao što su cvjećarstvo, šumarstvo, pašnjaci, sanacija oštećenih dijelova zemljišta, korištenjem proizvoda termičke obrade - pepela u građevinarstvu, odlaganje mulja na deponijama te u građevinskoj industriji. Svi navedeni postupci imaju svoje prednosti i nedostatke te su tijekom godina primjene ukazali na pojavu raznih problema i ograničenja. Mulj je potrebno zbrinuti na odgovarajući održivi način što zahtjeva veću financijsku potporu. Donošenjem zakonskih regulativa na državnoj i lokalnoj razini potrebno je izraditi odgovarajuće analize, kriterije, smjernice te planirati provedbu načina obrade i konačnog odlaganja mulja iz otpadnih voda. U pravilu, važno je imati dobro izveden i efikasan sustav obrade i zbrinjavanja mulja. Cilj ovog rada je provesti istraživanje i analizu koja podrazumijeva postupke obrade i zbrinjavanja mulja sukladno s načelima održivog razvoja.