Koprivničko- križevačka županija nalazi se u središnjem, sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Uz bogatu kulturno-povijesnu baštinu, obiluje i brojnim prirodnim znamenitostima. Na nacionalnom nivou zaštićeno je šesnaest lokaliteta koji se nalaze na ovom području, od čega je pet posebnih rezervata (Dugačko brdo, Crni jarki, Veliki Pažut, Mali Kalnik i Đurđevački pijesci), tri značajna krajobraza (Jelkuš, Kalnik i Čambina), tri spomenika prirode (šuma Repaš, Livade u Zovju i Kesten u Koprivnici), dva spomenika parkovne arhitekture (park ispred Osnovne škole „Vladimir Nazor“ i park pokraj Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima), dvije park-šume (Župetnica i Borik) te jedan regionalni park (Mura-Drava). Najpoznatije i najposjećenije prirodne znamenitosti su posebni rezervat Đurđevački pijesci, regionalni park Mura-Drava i značajni krajobraz Kalnik. Na tim područjima nalaze se brojne ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste te jedinstvena i raznolika životinjska staništa. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da stanovnici Koprivničko- križevačke županije, i nekoliko susjednih županija, nisu dovoljno upoznati sa zaštićenim područjima koji se nalaze na prostoru ove županije. Drugi dio istraživanja doveo je do zaključka da se ne ulaže dovoljno u promociju samih lokaliteta, ali ni u educiranje populacije o posebnostima istih. Nedostatak turističkog interesa i mala mogućnost direktne valorizacije lokaliteta otvaraju veliko područje djelovanja na putu prema stvaranju turističkog identiteta temeljenog na prirodnim vrijednostima Koprivničko- križevačke županije. Ova županija se uspješno brine o ekološkoj zaštiti i održivom razvoju pa se postojeće prirodne vrijednosti sve kvalitetnije čuvaju, a povećava se i broj zaštićenih područja. Takva nastojanja imaju veliko ekološko značenje, kako za lokalno stanovništvo, tako i za ostvarivanje sve većih turističkih potencijala. Specifični oblici turizma temeljeni na brojnim prirodnim resursima otvaraju velike mogućnosti za razvoj kontinentalnog turizma koji stvara mogućnost razvoja cjelogodišnje turističke sezone i podiže pojam hrvatskog turizma na viši nivo.