Turizam kao čimbenik ekonomskog i društvenog razvoja svojim doprinosom ostvaruje razvoj domaćeg tržišta, u ovom primjeru tržišta Međimurske županije. Kombinacijom proizvodnih čimbenika u turizmu kao što su prirodni i antropološki resursi, kapital i rad, temelje se na ekonomskim ciljevima stvaranja nove vrijednosti bez obzira na to što se u turizmu u globalnom smislu ne stvara dodatna vrijednost već se troši prije stvoren dohodak. Turizam kao polifunkcionalna pojava ne smatra se samo ekonomskom aktivnošću, nego prije svega sociokulturnim fenomenom. Glavni pokretači su činitelji prirodne ljudske težnje za upoznavanjem nepoznatih područja, ljudi i običaji, kulturni, sportski, rekreacijski, zabavni, istraživački, poslovni, putopisni, pustolovni i drugi motivi. Kulturni turizam ili kako ga još nazivaju turizam baštine dijeli odgovornost kojom se turist upoznaje sa svime što neko mjesto, grad, regiju čini drugačijom i prepoznatljivom, što je čini zanimljivom. Može se raditi o umjetnosti, kulturi ili povijesti nekog kraja, odnosno iskustvu različitog intenziteta s jedinstvenom društvenom ostavštinom, te bogatstvom karaktera mjesta, grada, sela, regije ili države. Osim kulturnog turizma, Međimurska županija ističe kvalitetu i razvijenost sportskog turizma, turizma koji pripada u područje zadovoljavanja sekundarnih potreba. Ova vrsta turizma je individualizirana i ovisi o karakteristikama potrošača te se na temelju toga treba kreirati program koji će u potpunosti biti prilagođeni potrebama i željama posjetitelja. Danas je ova vrsta turizma sve razvijenija stoga Hrvatsku možemo nazivati „sportskom zemljom“. Cilj rada je ukazati da je područje Međimurske županije u rastu te da maksimalno iskorištava svoje potencijale kroz turizam, bilo da se radi kroz kulturu i svoju baštinu ili kroz rekreaciju i sport.