Tijekom svoga evolucijskoga razvoja, čovjek je intenzivno tragao za mogućnostima bavljenja nekom aktivnosti. Čovjek je biće prirode, stvoreno za kretanje, a svoj biološki identitet može očuvati jedino zadovoljavajući svoju prirodnu potrebu za određenom količinom kretanja. Neaktivnost, odnosno manjak kretanja, dovodi do smanjivanja njegove sposobnosti kretanja, ali i slabljenja svih ostalih vitalnih organskih sustava. Na samim evolucijskim počecima bio je to lov, a danas se suvremeni čovjek može baviti najrazličitijim aktivnim hobijima, kao što su: sport ples, skakanje s padobranom i sl. Različiti načini ljudskog života, tijekom povijesti, mogli bi se svesti na temeljnu suprotnost :zdravlje – bolest. Često se i danas rekreacija spominje i povezuje baš uz ta dva temeljna pojma. Rekreacija obuhvaća sve vrste aktivnosti koje čovjek može raditi na neprofitabilan način i u svoje slobodno vrijeme. Ona doprinosi osjećaju zadovoljstva, razvoju raznih ljudskih potencijala, poboljšanju kvalitete života te se koristi kao učinkovita metoda prevencije najrazličitijih bolesti. Od posebne je važnosti istaknuti, da značajno pridonosi poboljšanju zdravlja svakog pojedinca . Zbog svega navedenoga, rekreacija ima istaknutu ulogu u životu ljudi svih životnih dobi, tako što kvalitetno utječe na njihove živote , manifestirajući se kroz pozitivne misli i životni optimizam ,a ponajprije olakšava i oplemenjuje socijalizaciju svakog pojedinca ,nudeći mu mogućnosti upoznavanja, druženja s ljudima različitih stavova i uvjerenja. Razvijati i širiti duh tolerancije jedna je od društvenih potreba suvremenoga doba. Pojam sportska rekreacija obuhvaća različite sportske aktivnosti i programe vježbanja koji su prilagođeni ciljanim dobnim skupinama, a imaju vrlo koristan učinak na ljudski organizam. S rekreacijskim vježbanjem se može započeti neovisno o dobi pojedinca. Testiranje funkcionalnih sposobnosti jedno je od ključnih komponenti u procjeni zdravstvenog stanja pojedinca, radi dobivanja informacija, koliko ispitanik odstupa u pozitivnom ili negativnom smjeru, od očekivanih vrijednosnih pokazatelja. Na temelju dobivenih rezultata, svakako je poželjno konkretne informacije koristiti pri izradi programa vježbanja, plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture u školama, kao i pri usmjeravanju pojedinaca, posebno mlađega uzrasta, prema određenom sportu. Dijagnostiku stanja pojedinca moguće je provesti terenskim testovima ili testovima u laboratorijskim uvjetima. Cilj ovoga Završnoga rada je utvrditi utjecaj specifičnoga treninga trčanja na razvoj funkcionalnih sposobnosti studentica Međimurskog veleučilišta u Čakovcu.