Tlo je gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Zdrav okoliš, pa tako i onečišćeno tlo, temeljna je pretpostavka za očuvanje zdravlja ljudi i kvalitete življenja. Onečišćenje tla je štetni proces i utjecaj na tlo koji smanjuje njegovu upotrebnu vrijednost ili ga isključuje iz neke od prirodnih uloga koje tlo obavlja. Čovjek u većoj mjeri od drugih vrsta, svjesno ili nesvjesno utječe na okoliš, što dovodi do kratkoročnih ili dugoročnih posljedica koje zapravo utječu na samog čovjeka, ali i na cijeli ekološki sustav. Na promjenu kvalitete čovjekova života utječu negativne posljedice kojih nažalost ima puno više od pozitivnih, a nekima od njih već i danas svjedočimo: onečišćeni gradovi i onečišćenje tla koje uzrokuju povećanu učestalost pojedinih bolesti, rijeke koje se ne mogu koristiti za pitku vodu, globalno zatopljenje, erozija tla, poplave, otapanje ledenjaka i dr. Uloga tla je opskrbljivanje biljaka hranjivim tvarima i vodom, reguliranje klime (utječe na sadržaj i ukupnu količinu atmosferskih plinova koji utječu na efekt staklenika), okolišna interakcija jer služi za prijem, skupljanje, izmjenjivanje i filtriranje različitih onečišćenja, temelj infrastrukture za zgrade, ceste, tvornice i sl., izvor sirovina (kamen, šljunak, pijesak, glina,…), izvor genetskog bogatstva i biološke raznolikosti (parkovi prirode, arheološka nalazišta,…), te posljednja i ne najmanje važna uloga tla koja će se prikazati u daljnjoj raspravi, je da služi kao medij odlaganja otpada, tzv. “divlja odlagališta“. Divlja odlagališta otpada predstavljaju iznimno veliku opasnost za okoliš, prvenstveno zbog onečišćenja tla, zraka te voda, kao i mora. To su zapravo manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave, te pripadaju kategoriji nelegalnih građevina koja nisu određena nikakvom prostorno – planskom dokumentacijom. Mogući izvori zaraza direktno ili indirektno utječu na zdravlje ljudi i ostalih živih organizama, a u ljetnim mjesecima često su i izvor požara. Većina takvih odlagališta otpada sadrži otpad iz domaćinstva, ali i velike količine građevinskog, čak i opasnog otpada. Provedenim istraživanjem o temi završnog rada došlo je do saznanja kako je sama tema vrlo opširna i u današnjem svijetu veoma aktivna. S ciljem boljeg razumijevanja problematike onečišćenja, zaštite i sanacije tla ovim radom prikazat će se kolika je važnost tla na temelju dvaju konkretnih primjera iz područja Međimurja. Jedan od tih je sanacija divljeg odlagališta otpada u romskom naselju Općine Orehovica, gdje je problem bio komunalni otpad, dok se druga lokacija nalazi u Šenkovcu na području zvano “Ksajpa“, gdje je na nekadašnjem eksploatacijskom polju gline zakopan opasni otpad (boje i lakovi).