U 18. stoljeću su ekonomisti uočili da su bankovni depoziti puno veći od stvarnog novčanog priljeva te su zaključili da banke kreiraju depozite. Teorije o mehanizmu stvaranja depozita su bile različite do potpunog shvaćanja tog procesa. Multiplikacija depozita je usko povezana i neodvojiva od multipliciranja kredita te je neophodno da bude promatrano kao cjelina u dvije faze. Prvo se prikupe depoziti koji se iskazuju u pasivi bilance banke, zatim se odobrava kredit nakon izdvajanja stope obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Hrvatska narodna banka (HNB), središnja banka u Republici Hrvatskoj određivanjem stope obvezne rezerve utječe na kreditnu ekspanziju. U instrumente monetarne politike koje provodi HNB se još ubrajaju operacije na otvorenom tržištu, lombardni krediti i novčani depoziti kao stalno raspoložive mogućnosti i ostale mjere. Središnje banke provođenjem odgovarajuće monetarne politike mogu utjecati na kamatnu stopu na financijskom tržištu, no kanalima monetarne transmisije se može prenositi promjena kamatne stope s financijskog na tržište kredita i depozita. Zbog stope izdvajanja obveznih rezerva kod HNB-a i stope likvidnosti koju banke pojedinačno određuju temeljem iskustva, kreditni multiplikator je uvijek manji od depozitnog. Procesu kreiranja depozita pogoduje bezgotovinski platni promet i za pojedinu banku što manja stopa odljeva sredstava izvan njenog sustava. Kada banka odobravanjem kredita stvori dodatne depozite i klijent koristi novčana sredstva za transakcije unutar istog sustava banke tada se promatra proces mikromultiplikacije. U slučaju da klijent obavlja plaćanja u korist klijenta neke druge banke, proces multipliciranja depozita se nastavlja odvijati u drugoj banci i to je kontinuirani proces. Kada se radi o lančanom prijenosu sredstava iz banke u banku odobravanjem kredita dolazi do istog procesa samo što se on naziva makromultiplikacija. Banke kao i tvrtke nastoje što profitabilnije poslovati stoga se odlučuju kreditirati fizičke i pravne osobe koje će uredno vraćati posuđena sredstva. Velike i srednje banke kreditiraju stanovništvo i trgovačka društva, dok su male banke prilagodljivije i odabiru pojedine tržišne segmente. Radom je obuhvaćena materija koja se odnosi na razvoj bankarstva, sudionike na financijskom tržištu i tržištu kredita i depozita. Pojedinačno su prikazani koraci koji dovode do multipliciranja kredita i depozita te su navedeni instrumenti i kanali monetarne politike.