Pod šumskom biomasom podrazumijeva se drvo lošije kvalitete koje nije za korištenje u druge svrhe ili drvni ostaci čija je ekonomska vrijednost minimalna (kora, ostaci od rezanja trupaca, drvna biomasa izvan šuma). Nekad se takvo drvo ostavljalo u šumama, a danas se prerađuje u razne oblike šumske biomase (drvena sječka, briketi, peleti…) koja se korisno iskorištava. Biomasa se smatra ekološki prihvatljivim gorivom koje može dati veliki doprinos politici Europske unije za energetsku učinkovitost i smanjenju emisija ugljikovog dioksida u atmosferi. Jedan od oblika biomase su peleti koji su detaljno obrađeni u nastavku Završnoga rada. Svojim svojstvima, poput malog sadržaja vlage, pepela i isparivih sastojaka u suhim dimnim plinovima i velike gustoće te ogrjevne vrijednosti, mogu imati veliki značaj na globalnom nivou. S objavljivanjem priručnika za Europsku normu EN 14961 pruža se po prvi put koncept certifikata za proizvođača. U priručniku je detaljno opisan cjelokupan tijek od proizvodnje, transporta, skladištenja, pakiranja pa sve do isporuke peleta do kupaca. Norma EN 14961 svrstava pelete u tri skupine, a to su A1, A2 i B skupina, koje su detaljnije opisane u poglavlju 3.3. Osnovni cilj ovoga rada je usporedba dvije različite vrste peleta proizvedenih po istoj normi, Europskoj normi EN 14961-2, i njihove konačne razlike u ukupnom toplinskom učinku i produktima izgaranja. Ispitivanje je napravljeno na ispitnoj liniji u tvrki Senko d.o.o. na njihovoj peći na pelete P20 water + air (slika 13.) nazivne toplinske snage od 20 kW koja se koristi za zagrijavanje prostora i/ili za centralno grijanje. Ispitivanje je rađeno po Europskoj normi za ispitivanje kvalitete peći za domaćinstvo EN 14785 u rasponu do 50 kW nazivnog toplinskog učinka. Opisani su zahtjevi koje postavlja norma i izvedba s fotografijama same ispitne linije. Ova ispitna linija izvedena je bez pripreme potrošnje tople vode, skraćeno PTV-a, ali se toplina koje bi se inače predala na PTV, predaje okolini pomoću izmjenjivača topline voda – zrak.