Redovitim se fizičkim aktivnostima unaprjeđuje zdravlje kroz osnovne mjere koje znatno smanjuju opasnost od obolijevanja dišnog sustava. Primjerice, boravkom na otvorenom uz izbjegavanje onečišćenog zraka, posebno ako se radi o pušenju, te izbjegavanjem bliskih kontakata sa osobama koje boluju od zaraznih bolesti dišnog sustava. Osim mjera kojih se možemo i sami pridržavati, važno je i cijepljenje, odnosno primarno preventivna mjera u sprječavanju upala dišnog sustava. U Hrvatskoj je tuberkuloza rijetka bolest, zahvaljujući upravo cijepljenju. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stopa incidencije tuberkuloze konstantno opada. Davne 1985. godine bila je 77/100 000, a 2008. godine pala je na 22/100 000. [2] Tuberkuloza je i dalje jedna od najraširenijih i najtežih zaraznih bolesti u povijesti čovječanstva, od koje i danas godišnje u svijetu oboli oko devet i umre oko dva milijuna ljudi. No, različitim postupcima liječenja doprinijelo se poboljšanju u pogledu smanjenja oboljenja i smrtnosti od tuberkuloze. Uz to, uspostavili su se i teoretski izgledi da bolest bude u potpunosti uništena. Teorija o potpunom uništenju tuberkuloze nije se pokazala tako uspješnom kako se najprije mislilo jer se uvidjelo kako je i više nego otporna na sve metode i lijekove, te svaki put iznova napada nove ljude u velikom broju.[6]