U suvremenom turističkom svijetu, u kojem sve više prevladavaju specifični oblici turizma, ruralni turizam kao jedan od njih zauzima sve važniju ulogu i postaje popularan odabir putnika koji žude za mirom, prirodom i tradicijom. Ruralni turizam je skupni naziv za različite aktivnosti i oblike turizma koji se javljaju izvan gradova i onih područja na kojima se razvio masovni turizam te je uvjetovan turističkim atrakcijama koje se nalaze u ruralnim područjima. Važnost ruralnog turizma ogleda se, prije svega, u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, one tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, te korištenju već postojećih resursa (Demonja i Ružić, 2010). Ruralna područja bogata tradicijom i prirodom predstavljaju pravu vrijednost u unaprjeđenju kontinentalnog turizma ako se prepozna pravi potencijal koji ona imaju. On pruža mogućnost povezivanja s drugim oblicima koji turistima pružaju razne blagodati poput seoskog, zdravstvenog, lovnog, vinskog, gastronomskog i ekoturizma te stvaranja cjelovite turističke ponude na području kontinentalne Hrvatske. Ovaj rad se bavi utvrđivanjem stanja ruralnog turizma u području sjeverozapadne Hrvatske uzimajući u obzir kvalitetu smještajnih kapaciteta i percepciju iznajmljivača o željama gostiju koji su dio istog. Radom se žele prikazati i obraditi razne metode i načini kojima se može pojačati privlačnost destinacija ruralnog turizma pomoću animacijskih programa, inovativnih turističkih proizvoda, kvalitetnih suvremenih smještajnih kapaciteta u ruralnom stilu i promocijskih alata. Daje i sam osvrt na negativnosti koje koče pravi uzlet ruralnog turizma u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te ukazuje na metode otklanjanja tih poteškoća. Isto tako, rezultati ankete provedene za potrebe rada daju uvid u trenutačno stanje dijela smještajnih kapaciteta i strategiju kojom se iznajmljivači koriste prilikom promocije svojih objekata. Cilj ovog rada je utvrditi metode koje bi popularizirale i modernizirale ponudu ruralnog turizma na području Varaždinske, Zagrebačke, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije uzimajući u obzir trenutačno stanje u spomenutim županijama. Metode korištene u ovom radu su anketni upitnik proveden anonimno te dubinski intervju s iznajmljivačicom jednog od uglednih smještajnih objekata ruralnog turizma.