| Sažetak | Ovaj rad bavi se tematikom i razradom velikog globalnog problema današnjice pravilnom strategijom održivog gospodarenja građevinskim otpadom. Građevinskim otpadom se smatra svaki otpad nastao prilikom rušenja ili sanacija, rekonstrukcije ili prenamjene postojećih objekata, te prilikom gradnje novih (stambene zgrade, pomoćne i gospodarske zgrade, ceste i putevi, željezničke pruge i dr.). Teoretski, svaki otpad (tvar ili predmet) koji vlasnik ne može ponovno upotrijebiti, odbacuje ili ga namjerava odbaciti, a nastao je uslijed gore navedenih procesa, naziva se građevinski otpad. Važno je znati razliku između građevinskog i krupnog otpada. Krupni otpad, odnosno glomazni komunalni otpad, je otpad nastao u kućanstvu koji zbog svog volumena ne stane u kantu za ostali komunalni otpad, dok je građevinski otpad posebna vrsta otpada kojemu je potreban poseban proces reciklaže i/ili oporabe. Upravo iz tog razloga osmišljena su i projektirana reciklažna dvorišta i odlagališta građevinskog otpada koja se moraju voditi određenim pravilima i propisima koji su definirani u Pravilniku o gospodarenju građevinskim otpadom [1].
U ovom radu široko su razrađene teme koje su usko vezane uz strategiju održivog gospodarenja građevinskim otpadom: održivi razvoj, održiva gradnja, građevinski otpad općenito, postupanje s građevinskim otpadom u kronološkom pogledu (18. i 19. te 20. i 21. stoljeće), problemi i razlozi nastanka otpada, reciklažna dvorišta, postupci recikliranja određene vrste građevinskog otpada (beton, opeka, otpad koji sadrži azbest, otpad asfaltne baze, otpad od iskopa, drvo, metal, plastika i staklo), te analiza stanja u Međimurskoj županiji i Republici Hrvatskoj.
Gospodarenje otpadom dio je kulture naroda, slika koju predajemo svijetu ne samo o svojoj fizičkoj, već i o mentalnoj higijeni, koja je zapravo nositelj stvarnih promjena. Uz sve već navedeno, potrebno je spomenuti i kako upravljanje otpadom, bavljenje djelatnošću koja se odnosi na održivo gospodarenje otpadom, pruža priliku takvim poduzećima kvalitetnog pozitivnog financijskog poslovanja, uz osjećaj društveno korisnog rada. |
