Naselje Ferdinandovac nastalo je 9. studenog 1844. godine, tako što se 830 stanovnika prekodravskog sela Brod preselilo s lijeve na desnu obalu rijeke Drave kako bi se zaštitili od čestih poplava. Na području današnjeg Ferdinandovca bila je stara hrastova šuma koju su ljudi posjekli da bi dobili prostor za izgradnju kuća te je tako iskorištavanjem šumskih resursa započeo razvoj naselja Ferdinandovac. Koprivničko-križevačka županija, kao i Općina Ferdinandovac, posjeduje raznolikost prirodnih resursa koji su važni za razvoj gospodarstva i društveno-kulturnog života zajednice. Definirali su povijesni razvoj lokalne zajednice i predstavljaju bazu razvitka nekog kraja. Razlog bavljenja naslovom ovog rada je utvrđivanje i proučavanje koji su to prirodni resursi na području općine Ferdinandovac kojima ista raspolaže, te način i mjera u kojoj se prirodni resursi iskorištavaju, a posebice ukazati važnost njihovog očuvanja. Isto tako cilj je bio istražiti i ukazati na važnost očuvanja prirodnih resursa na području Općine Ferdinandovac te na održivo gospodarenje za dobrobit budućih generacija. S takvim pristupom potencijalno bi se došlo do većeg doprinosa prirodnih resursa lokalnoj zajednici te samim time do boljeg gospodarskog i financijskog stanja stanovnika te proračuna Općine. Zato je vrlo važno informiranje javnosti i jačanje znanja o održivom gospodarenju prirodnim vrijednostima koje jačaju lokalnu zajednicu. Analizom prostornog plana općine, obradom podataka korištenjem ARKOD baze pokušalo se utvrditi kojim sve prirodnim resursima Općina raspolaže, njihovim prostornim rasporedom, te na koji način i u kojoj mjeri ih iskorištava. Općina Ferdinandovac raspolaže naftom i plinom, poljoprivrednim zemljištima, šumskim područjima, podzemnim i površinskim vodnim tijelima -umjetnim i prirodnim- odnosno rijekom Dravom, te napuštenim eksploatacijskim poljima šljunka. U Hrvatskoj postoji tisućljetna tradicija vezana uz iskorištavanje geotermalnih voda dobivenih iz prirodnih izvora u zdravstvene, rekreacijske i rehabilitacijske svrhe, a u Ferdinandovcu tek u XX. stoljeću nakon zatvaranja bušotina za eksploataciju nafte i zemnog plina. Općina kroz povijest iskorištava svoj položaj uz sam tok rijeke Drave kao riječni prijelaz, tj. na teritoriju Ferdinandovca su dvije vozne skele: jedna je skela putnička te se koristi u turističke svrhe, dok se druga koristi za poljoprivredne djelatnosti tamošnjeg stanovništva. Održavanjem biološke raznolikosti brojne divljači i ostalih životinjskih vrsta, kao i ribljim fondom gospodari se na osnovi lovnogospodarske osnove i plana upravljanja. Deskriptivnom metodom opisalo se činjenično stanje te korištenje pojedinog resursa. Općina je unutar NATURA područja, Regionalnog parka Mura-Drava, a unutar zaštićenih dijelova prirode pojedini dijelovi traže zasebne kategorije zaštite i različite načine gospodarenja prirodnim resursima. Kroz Općinu Ferdinandovac prolazi biciklistička staza koja je dio Euro Velo staze, jedne od međunarodnih biciklističkih ruta koje su dio turističke ponude kraja, a povezuju dvije države i nekoliko županija.