završni rad
Utjecaj kreditnog rejtinga na državne obveznice

Matej Pavlović (2015)
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Menadžment turizma i sporta
Podaci o radu
NaslovUtjecaj kreditnog rejtinga na državne obveznice
AutorMatej Pavlović
Voditelj/MentorIvana Bujan (mentor)
Sažetak rada
Financijske krize sastavni su dio financijskog tržišta još iz povijesnih dana. Prevelika ponuda u odnosu na potražnju dovodi do pada vrijednosti vrijednosnih papira i kao posljedica svega je nenormalno funkcioniranje financijskog tržišta. Većina kriza su neočekivane i dočekuje ih se nespremno zbog loše organizacije i vodstva pa se i teže njima upravlja. Gledajući kroz povijest bilo je raznih kriza, ali sve su imale sličan ili isti ishod. Da bi se spriječile moguće buduće krize javljaju se specijalne agencije koje dodjeljuju kreditne rejtinge. Njihova značajna uloga i utjecaj se šire i danas. Iako ih ima preko 60 u svijetu, tri su najpoznatije, a to su Standard & Poor's, Moody's i Fitch. Zajedno zauzimaju preko 96% tržišta. Njihova metodologija dodjeljivanja ocjena je vrlo slična, sa malim odstupanjima. Dvije agencije koriste slova sa oznakama plus i minus, dok jedna od njih, Moody's, koristi slova i brojke. Sve tri agencije zajedno koriste oznake AAA kao najvišu kreditnu kvalitetu za dugi rok, dok se ocjene mijenjaju kako se smanjuje i investicijski razred prema ocjeni C ili D koja predstavlja najnižu kreditnu kategoriju. Hrvatski se kreditni rejting ocjenjuje od 1997. godine. Na financijskom tržištu gdje je sva ponuda i potražnja javljaju se i vrijednosni papiri pomoću kojih se na tržištu kapitala prikupljaju novčana sredstva za pokrivanje tekućih obveza države. Obveznice kao dužnički vrijednosni papiri su najstariji oblik financijskih instrumenata. Državne obveznice pripadaju grupi najsigurnijih instrumenata zbog toga što država može pronaći novac za buduće dospjele obveze prema dospijeću. U Hrvatskoj se najviše izdaju državne i korporativne obveznice te u manjoj količini i municipalne obveznice. Kada se države zaduže putem kredita ili kada izdaju obveznice, povećava se i javni dug. Deficit je jedan od najvažnijih utjecaja javnog duga, ali uz njega se vežu i promjene u gospodarskim aktivnostima, promjena kamatnih stopa i kretanje tečaja. Javni dug Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2015. iznosi 288,5 milijardi kuna te se očekuje njegov daljnji rast. Stoga je država ta koja mora intervenirati i stabilizirati javne financije da bi se spriječilo daljnje, po trenutnim kretanjima i pokazateljima, skupo zaduživanje.
Ključne riječifinancijsko tržište obveznice kreditne rejting agencije kreditni rejting države javni dug financijska kriza
Naslov na drugom jeziku (engleski)Influence of credit rating on government bonds
Povjerenstvo za obranuIvana Bujan
Valentina Novak
Tibor Rodiger
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjMeđimursko veleučilište u Čakovcu
Ustrojstvena jedinica niže razineMenadžment turizma i sporta
MjestoČakovec
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Financije
Vrsta studijastručni
Stupanjstručni
Naziv studijskog programaMenadžment turizma i športa
Akademski / stručni nazivstručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivabacc. oec.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-09-30
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:368380
PohranioPetra Horvat