prikaz prve stranice dokumenta Ksenobiotici
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Ksenobiotici
2015. urn:nbn:hr:110:750196
Posavec, Damir
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Održivi razvoj

Citirajte ovaj rad

Posavec, D. (2015). Ksenobiotici (Završni rad). Čakovec: Međimursko veleučilište u Čakovcu. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:750196

Posavec, Damir. "Ksenobiotici." Završni rad, Međimursko veleučilište u Čakovcu, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:750196

Posavec, Damir. "Ksenobiotici." Završni rad, Međimursko veleučilište u Čakovcu, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:750196

Posavec, D. (2015). 'Ksenobiotici', Završni rad, Međimursko veleučilište u Čakovcu, citirano: 03.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:750196

Posavec D. Ksenobiotici [Završni rad]. Čakovec: Međimursko veleučilište u Čakovcu; 2015 [pristupljeno 03.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:750196

D. Posavec, "Ksenobiotici", Završni rad, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Čakovec, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:750196

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:750196
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovKsenobiotici
Naslov (engleski)Xenobiotics
AutorDamir Posavec
MentorNikola Sakač (mentor)
Član povjerenstvaSarajko Baksa (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaNikola Sakač (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSilvija Zeman (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Međimursko veleučilište u Čakovcu
(Održivi razvoj)
Čakovec
Datum i država obrane2015-09-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Biokemija i molekularna biologija
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Ekologija
Sažetak
Ksenobiotici se mogu definirati kao tvari strane organizmu ili kao tvari koje se ne mogu prirodno pronaći u okolišu nego su tamo dospjele antropogenim utjecajem. Emitiraju se u okoliš radom rudarske, kemijske i farmaceutske indusrije, korištenjem fosilnih goriva i intenzivnom agrikulturom. Ksenobiotici se mogu nakupiti u značajnim koncentracijama u okolišu i organizmima zbog svojstava postojanosti i bioakumulacije. Imaju štetan utjecaj na živi svijet jer u organizmima mogu imati mutageno,... Više kancerogeno i teratogeno djelovanje u odnosu na njihovu dozu, kojoj mogu biti akutno ili kronično izloženi, sa različitim poslijedicama. U njih spadaju kemijski sintetizirani spojevi poput poput pesticida, polietilena, polistirena, PVC-a, antibiotika i dr, i dijele se na poliklorofenole, postojane organske polutatne ili POPs, poliklorirane bifenile PCBs, policikličke aromatske ugljikovodike PAHs, teške metale i radionuklide. Najkritičniji slučajevi zagađenja su uglavnom zagađenje tla teškim metalima kao poslijedica rudarenja, te se većinom ne provode nikakve mjere sanacije. Najpoznatiji i najkatastrofalniji slučaj onečišćenja je katastrofa u Černobilu, gdje se radioaktivni oblak prašine raširio većim djelom Europe. Ksenobiotici se u okolišu s vremenom razgrađuju i transformiraju u druge spojeve, bilo pod utjecajem abiotksih čimbenika poput temperature i prisustva kisika ili u postupku biorazgradnje. Biorazgradnja je proces kojim mikroorganizmi u sklopu svojih metaboličkih procesa enzimima razgrađuju određeni spoj. Vrlo je važan proces koji je intenzivno proučavan i korišten u svrhu sanacije onečišćenja okoliša ksenobioticima. U postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda za razgradnju se koriste mikroorganizmi u obliku aktivnog mulja suspendiranog u bazenima u obliku flokula. Najefikasniji reaktori su oni koji dozvoljavaju dulje zadržavanje mulja i njegovu veliku bioraznolikost. Za sanaciju onečišćenog tla uvode se sojevi mikroorganizama u tlo koji djeluju sve dok ne razgrade onečišćivać do određene koncentracije. Moguće je i modificirati mikroorganizme da budu sposobni razgraditi nove grupe spojeva uz pomoć genetskog inženjerstva, što je brzo rastuća tehnologija. Još jedna efikasna i zelena tehnologija za sanaciju tla je fitoremedijacija koja se služi tehnikama poput fitoekstrakcije, fitostabilizacije i fitovolatilizacije za uklanjanje ksenobiotika iz tla, uglavnom teških metala. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:110:750196
Studijski programNaziv: Održivi razvoj
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/na prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka održivog razvoja (bacc. ing. evol. sust.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-06-14 08:09:43
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.