završni rad
Termička obrada otpada

Jura Križmarić (2016)
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Podaci o radu
NaslovTermička obrada otpada
AutorJura Križmarić
Voditelj/MentorDragica Kemeter (mentor)
Sažetak rada
U svijetu praćenom velikom industrijalizacijom, naglim povećanjem broja ljudi te naglim procvatom tehnologije vezane za različite sektore, nastaje i velika količina otpada djelovanjem različitih industrijskih procesa koje čovjek na kraju krajeva treba i zbrinuti. Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prioritet je sprečavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan način gospodarenja otpada. Gospodarenje otpadom jedna je od mjera koja se provodi pored reciklažnih dvorišta, a radi se o kompliciranoj djelatnosti koja obuhvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje. Sadrži čitavi niz postupaka i naravno tehnologija od kojih se veliki dio primjenjuje u različitim oblicima. Danas su nam poznati različiti načini gospodarenja otpada kao što su: odlaganje otpada na odlagalištima, recikliranje otpada (staklo, papir...), mehaničkobiološka obrada otpada (MBO), kao i termička obrada otpada. Tako je cilj ovog rada bio upoznati postupke termičke obrade otpada, energetsku učinkovitost takve obrade otpada, štetnost djelovanja na zdravlje ljudi i okoliša, zakonsku regulativu vezane za postupke obrade otpada te povezanost Hrvatske, ostalih zemalja Europske Unije i svijeta u kontekstu termičke obrade otpada. Dok je u svijetu takav način zbrinjavanja otpada sasvim prihvaćen i vrlo funkcionalan, u Republici Hrvatskoj još uvijek nije tako. Termička obrada otpada uključuje postupke spaljivanja, pirolize i druge postupke obrade otpada kojima se promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstava otpada. Poznato je da su prve spalionice otpada bile izgrađene krajem devetnaestog stoljeća. Suvremene spalionice izvedene su sa složenim postupkom pročišćavanja dimnih plinova i uz obvezu iskorištavanja šljake te proizvedene energije. Najčešće su locirane u urbanim sredinama razvijenih država kao što su: Švicarska, Njemačka, Švedska, Danska, Japan, itd. U Europi je već izgrađeno oko 450 postrojenja za energetsku oporabu otpada godišnjeg kapaciteta od 78 milijuna tona. Svake godine ti brojevi sve više rastu.
Ključne riječiotpad gospodarenje otpada spalionice otpada termička obrada otpada
Naslov na drugom jeziku (engleski)Thermal Waste Treatment
Povjerenstvo za obranuNevenka Breslauer (predsjednik povjerenstva)
Tibor Rodiger (član povjerenstva)
Dragica Kemeter (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjMeđimursko veleučilište u Čakovcu
MjestoČakovec
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaPRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Ekologija
Znanstveno područje, polje, granaTEHNIČKE ZNANOSTI
Interdisciplinarne tehničke znanosti
Inženjerstvo okoliša
Vrsta studijastručni
Stupanjstručni
Naziv studijskog programaOdrživi razvoj
Akademski / stručni nazivstručni/na prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka održivog razvoja
Kratica akademskog / stručnog nazivabacc. ing. evol. sust.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:255898
PohranioPetra Horvat