Razvoj turizma započeo je još u povijesnom predturističkom razdoblju, no istraživanja turizma i dinamičan rast te razvoj turizma započeli su mnogo kasnije, u počecima 20. stoljeća, kada je turizam postao predmetom ozbiljnijih i većih znanstvenih istraživanja. Između mnogobrojnih različitih definicija turizma postoji nekoliko najcitiranijih i najpoznatijih, a jedna je od takvih definicija ona teoretičara turizma Hunzikera i Krapfa (1942.) prema kojoj je „turizam skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.“ Danas turizmu pripada status jedne od najmasovnijih, najdinamičnijih, najsloženijih i najprofitabilnijih društveno-ekonomskih pojava suvremenog doba. Sve više i više ljudi odlučuje se za putovanje iz različitih razloga, ali ponajviše radi reduciranja velike količine stresa nastale današnjim ubrzanim ritmom i načinom života u kojem čovjek rijetko ima priliku iskoristiti vrijeme za sebe, za odmor i opuštanje. Tako su mnoge države prepoznale važnost i prednosti turizma te su bogatstva i ljepote svoje zemlje i pripadajućih mjesta iskoristile da stvore raznoliku turističku ponudu kojom privlače strane i domaće turiste. Među takvim državama našla se i Slovenija, relativno mala država gdje se može naći ono najbolje od cijelog kontinenta; planine i jezera, Jadransko more, prostrane šume, povijesni dvorci te urbani ritam i stil života. Slovenija je na dobar način iskoristila svoja prirodna i kulturna bogatstva te kreirala primamljivu turističku ponudu kako u unutrašnjosti države, tako i na obali. Iako je slovenska obala vrlo kratka, to ih nije spriječilo da iskoriste danu blagodat na najbolji mogući način. Regija Slovenije koja jedina ima izlaz na Jadransko more, Obalno-kraška regija, ujedno je i regija koja drži uvjerljivo 2. mjesto u državi po ostvarenom BDP-u, nakon regije Središnje Slovenije. U regiju se ubraja i grad Portorož, elitna povijesna destinacija s najdužom turističkom tradicijom u Sloveniji koja posjetiteljima i turistima pruža mogućnost otkrivanja kontrasta modernog ljetovališta s jedne strane te obližnje solane i malih sela u zaleđu s druge strane, gdje još uvijek vlada tradicionalan način života i prirodne proizvodnje organskih produkata kao što su maslinovo ulje, vino, češnjak, blitva i slično. Turizam u tom relativno malom gradu započeo je svoj razvoj još u 13. stoljeću i grad je postao nadaleko poznat u Europi i svijetu kao destinacija s kvalitetnim lječilištima i spa i wellness programima te je tu reputaciju zadržao i danas kao destinacija s čak šest različitih lječilišta i odmarališta. Osim vrhunske wellness i spa ponude, turiste privlači ugodna mediteranska klima, tople more, krajolik te bogata hotelska i kulturna ponuda. U razdoblju ljetnih mjeseci, odnosno visoke sezone, grad je pun turista i posjetioca iz različitih dijelova Europe i svijeta, a turistička je ponuda bogata te svatko može pronaći nešto za sebe. Rad je podijeljen na nekoliko dijelova; u prvom dijelu rečeno je nešto više o Sloveniji i njezinim regijama, zatim nešto o samom turizmu, pojmu turizma i turista te razvoju turizma općenito. Nakon toga slijedi glavni dio rada u kojem je riječ o gradu Portorožu, njegovu turizmu i turističkoj ponudi, odnosno o hotelskoj i kulturnoj ponudi te turističkim manifestacijama. U tom su dijelu izneseni i statistički podaci o noćenjima turista u općini Piran. Predstavljeno je i istraživanje provedeno u svrhu pisanja ovog završnog rada među lokalnim stanovnicima grada Portoroža te rezultati, odnosno interpretacija navedenog istraživanja. Na samom se kraju tema zaključuje i daje cjelokupan osvrt.