Sažetak | Šećerna bolest ili dijabetes (lat.diabetes mellitus) kao najčešća metabolička bolest današnjice, predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem kako u Hrvatskoj, tako i u cijelome svijetu. Istraživanja stručnjaka u tom području ukazuju na iznimno velik porast broja oboljelih. Osnovno obilježje bolesti je povećana koncentracija glukoze u krvi uslijed nedostatka hormona inzulina kojeg luči gušterača. Čimbenici koji utječu na razvoj dijabetesa vežu se uz dob, spol, genetsku predispoziciju i okoliš. Vanjski čimbenici na koje je moguće utjecati su sjedilački način života i manjak tjelesne aktivnosti, odnosno tjelesna neaktivnost. Dijabetes je bolest koja ne boli, ali nosi sa sobom niz komplikacija od kojih su kronične komplikacije najzastupljenije. Glavni uzrok mortaliteta kod oboljelih najčešće su kronične komplikacije te visoki troškovi kako u zdravstvu, tako i za pojedinca. Porast broja oboljelih od dijabetesa razlog je zbog kojeg je potrebno osvještavanje populacije kako bi se bolest spriječila, rano otkrila i liječila. Dijabetes tipa 1 je, ne nužno, snažnije genetski determiniran, dok je kod tipa 2 uz genetske čimbenike važan i utjecaj brojnih drugih čimbenika kao što su pretilost, manjak tjelesne aktivnosti, tjelesna neaktivnost i inzulinska rezistencija. Bolja prevencija moguća je u slučaju dijabetesa tipa 2. Tjelesna aktivnost utječe na redukciju tjelesne težine, prevenciju kardiovaskularnih bolesti, povećanje potrošnje energije, poboljšava psiho-fizičko stanje, poboljšava inzulinsku osjetljivost te snizuje razinu glukoze u krvi. Adekvatnom i redovitom tjelesnom aktivnošću moguće je spriječiti razvoj bolesti, utjecati na liječenje iste te utjecati na zadovoljstvo i unutrašnju ispunjenost oboljelog od dijabetesa u svakodnevnom životu. Veoma je važna edukacija populacije o blagodatima tjelesne aktivnosti i onoga što ona pruža ljudskom organizmu u cijelosti. Također, valja uzeti u obzir i sekundarnu prevenciju u koju se uključuju kontrola krvnog tlaka i laboratorijske pretrage. Liječenje dijabetesa u rukama je samog pojedinca, uz koordinaciju stručnjaka liječnika-dijabetologa, koje ovisi o njegovoj ustrajnosti i volji da mijenjanjem životnih navika i stavova pozitivno utječe na svoje zdravstveno stanje. Glavni način borbe protiv dijabetesa jest vođenje zdravog i aktivnog života uz optimalnu i adekvatnu provedbu tjelesne aktivnosti, pravilnu i uravnoteženu prehranu te samokontrolu. |