Nepobitna je činjenica da je veza čovjeka i prirode neraskidiva te da podrazumijeva snažan međusoban utjecaj na globalnoj razini. Međutim, umjesto simbiotske veze, čovječanstvo je u novije doba preuzelo parazitsku ulogu iskorištavanja prirodnih resursa koja često uključuje onečišćenje okoliša. Voda kao osnovna ljudska potreba zauzima posebno mjesto u mnogobrojnim ljudskim aktivnostima, kako u svakodnevnoj konzumaciji potpadajući pod potrebe opskrbe stanovništva tako i u poljoprivredi, industriji i suvremenim tehnologijama usmjerenim unapređenju kvalitete ljudskog života. Neminovna posljedica takvog načina iskorištavanja vodnih resursa iziskuje pojavu otpadnih voda koje nam je zasigurno dužnost, ali i interes pročistiti. Uklanjanje hranjivih tvari iz otpadnih voda bitno je radi sprječavanja eutrofikacije površinskih voda, no one se zadržavaju u mulju koji se pojavljuje kao nusprodukt postupka pročišćavanja. Kako bi se zatvorio ciklus kruženja tvari u prirodi, mulj je potrebno obraditi, ali i zbrinuti na odgovarajući način, bez štetnih utjecaja na okoliš. Svoje mjesto pronalazi u poljoprivredi u kojoj dobiva svrhu oplemenjivanja tla nutrijentima kao što su dušik i fosfor kojima je bogat. Značajke mulja prema kojima se bira sustav za njegovu obradu možemo podijeliti na fizikalne, kemijske i biološke, a varijacije istih ovise o podrijetlu otpadne vode. Procesi koji se primjenjuju mogu se kombinirati na razne načine. U prvom redu se želi ukloniti što više vode iz mulja kako bi mu se smanjio volumen. Uvjeti oslobađanja viška vode iz mulja poboljšavaju se primjenjujući mehaničke i toplinske postupke kondicioniranja. Na taj način se mulj priprema za zgušnjavanje čvrste tvari i cijeđenje. Zgušnjavanje mulja je fizikalni proces smanjenje obujma vode u mulju. Postupak se provodi isplivavanjem ili gravitacijski, odnosno taloženjem. Stabilizacijom mulja se smanjuje sadržaj organske tvari i sprječava daljnja razgradnja. Smanjuje se intenzitet neugodnih mirisa te broj mikroorganizama. Najčešće korišteni su biološki aerobni i anaerobni procesi stabilizacije mulja, a moguća su i kemijska te toplinska stabilizacija. Proces odvodnjavanja mulja moguće je provesti na poljima za sušenje, te mehaničkim cijeđenjem na vakuumskim ili tlačnim cjediljkama te na centrifugama za mulj. Kako bi se postigla inertnost te smanjio volumen mulja, slijedi toplinska obrada postupcima sušenja, spaljivanja ili pirolize. Obrađeni se mulj zbog visokog udjela hranjivih tvari koristi u poljoprivredi kao poboljšivač tla. U svrhu utvrđivanja pogodnosti korištenja mulja s pročistača otpadnih voda u poljoprivredi, obrađeni su podaci te provedene analize mulja s Pročistača otpadnih voda Čakovec kako bi se dokazale ukupne koncentracije najzastupljenijih nutrijenata, odnosno dušika i fosfora u suhoj tvari mulja. Izračunom srednje vrijednosti danih podataka utvrđena je prosječna koncentracija koja za ukupan dušik u suhoj tvari mulja iznosi 3,31%, a za ukupan fosfor 1,48%. Prema provedenim istraživanjima i analizama, može se zaključiti da je mulj najprikladnije iskoristiti u poljoprivredi zbog sadržaja hranjivih tvari koje posjeduje.