Rijeka Bednja izvire u naselju Bednjica koje se nalazi u podnožju Ravne gore u Hrvatskom zagorju. Sa svoja 133 kilometra najuža je rijeka koja ima izvor i ušće u Hrvatskoj. Porječje obuhvaća 966 km2, a proteže se brežuljkastim krajem sjeverno od Ivančice i Kalnika te Podravskom nizinom. Teče od zapada prema istoku te je jedina od četiri rijeke Hrvatskog zagorja koja se ulijeva u Dravu. Širina rijeke kreće se od 10 do 20 metara, a dubina je 3 metra. Zbog nepročišćenih otpadnih voda koje ispuštaju 5 grada i poveći broj manjih naselja a koje prihvaća duž svojeg cijelog toka, rijeka Bednja spada u najopterećeniji vodotok u Varaždinskoj županiji. U ovom radu obrađena je tema praćenja koliformnih bakterija na mjernim postajama rijeke Bednje. Podaci o praćenju stanja rijeke Bednje dobiveni su od Hrvatskih voda, a uzorci su uzimani na mjernim postajama Lepoglava, Stažnjevec, Tuhovec i Mali Bukovec. Koliformne bakterije spadaju među glavne skupine mikroorganizama kontaminanata površinskih slatkih voda. Izlučuju se fekalijama te dospijevaju u otpadne vode, a preko njih u prirodne vode, recipijente otpadnih voda, u ovom slučaju rijeku Bednju. Koliformne bakterije su primarno nepatogene i normalno obitavaju u donjem intestinalnom traktu toplokrvnih životinja te su odgovorne za pravilnu probavu hrane. Ukoliko su u fekalijama prisutne i patogene bakterije, one će također dospjeti zajedno sa koliformnim bakterijama u otpadne i prirodne vode. Koliformne bakterije i fekalni streptokoki ili enterokoki su najpodobnija grupa indikatorskih bakterija za vrednovanje higijenske kvalitete vode.