Cilj je ovog završnog rada pratiti pojavu arsena u rijeci Muri na dva mjesta uzorkovanja u Republici Hrvatskoj od 2010. godine do 2015. godine. Jedno mjesto uzorkovanja je na ulazu u Republiku Hrvatsku kod Murskog Središća, a drugo mjesto je nizvodnije, kod Goričana, prije utoka Mure u Dravu. Rijeka Mura sa svojom dužinom od 438 kilometara protječe kroz četiri države: Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku, u prošlosti je često plavila okolne obradive površine, te je za očekivati da se u rijeci nalaze razne kemijske tvari. U kemijske tvari koje su pokazatelj kakvoće voda, spada i arsen o kojem se govori u ovom završnom radu. Onečišćenje rijeke Mure može biti prirodno ili umjetno (nastalo antropogenim djelovanjem). Mrvljenje stijena koje sadrže uz ostale spojeve i spojeve arsena i ispiranje tih stijena u rijeku je prirodno opterećenje rijeke ovim metalom, dok industrijske otpadne vode, primjena pesticida u poljoprivredi te ostala antropogena djelovanja spadaju u antropogeno onečišćenje. Arsen je polumetal koji u vodama završava najčešće ispiranjem stijena ili antropogenim utjecajem, a u vodu dolazi i ispiranjem s poljoprivrednih površina te odvodnjom industrijskih otpadnih voda. Rijeka Mura protječe kroz poljoprivredna područja koja se desetljećima obrađuju kao oranice, a tek u manjim dijelovima toka okružena je ostacima šumskih staništa. U Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/2013, 151/2014, 78/2015, 61/2016) propisane su granične vrijednosti tih specifičnih kemijskih pokazatelja kakvoće vode. U radu je praćena vremenska pojavnost arsena u rijeci te su se pokušali povezati dobiveni podaci s okolišem rijeke na području Republike Hrvatske. Podaci dobiveni od Hrvatskih voda o monitoringu rijeke Mure od 2010. do 2015. godine prikazani su tablicama, grafovima te su pokušani staviti u korelaciju s okolišem kroz koji rijeka protječe.