Sport je opće ljudsko dobro i jedan od najizrazitijih oblika čovjekove kreativnosti. Bavljenje sportom jedan je od važnih čimbenika očuvanja zdravlja djece i odraslih te stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti čime ima i značajnu društvenu ulogu. Ta uloga je prvenstveno usmjerena ka odgojno-obrazovnim vrijednostima. Igra i sport su sastavni dio života ljudi različite dobi i društvenog položaja. Velik je utjecaj sporta na formiranje osobnosti. Ljubav prema sportu je izrazito lijepa osobina koju kod djece treba njegovati, bilo da je riječ samo o nečem povremenom s prijateljima ili o bavljenju sportom unutar sportskoga kluba. Uključivanje u organiziranu sportsku aktivnost koja je primjerena dobi može izrazito povoljno utjecati na razvoj mlade osobe i usaditi joj neke vrijedne kvalitete. Pod utjecajem općih društvenih vrijednosti i u sportu uspjeh i kompetitivnost postaju važniji od samog odgoja. Umjesto stjecanja znanja, vještina, podizanja sposobnosti i usvajanja moralnih vrijednosti, na prvo mjesto među ciljevima sportskih aktivnosti sve se češće stavlja samo postizanje visokih rezultata i uspjeha. Iz tog razloga potrebno je veću pozornost dati upravo odgojnim aspektima rada s djecom u sportu. Obitelj je važan faktor za djetetov socijalni razvoj. Roditelji imaju velik utjecaj na motivaciju djece da sudjeluju u sportu te važnu ulogu pri odabiru sportske aktivnosti kojom će se dijete baviti. Usmjeravajući i potičući djecu na bavljenje različitim sportskim aktivnostima neizravno utječu na to u kakve će se socijalne odnose dijete uključiti. Uključenost djece u sportske aktivnosti danas je više vezana za roditelje negoli za djecu. Dok su se djeca nekad tjelesnim aktivnostima bavila u svojim dvorištima i otvorenim dječjim igralištima, društvene promjene i strahovi roditelja za sigurnost djece rezultirali su većom uključenosti djece u aktivnosti organiziranih sportskih klubova. Tako je od neformalne igre sport dobio sasvim nov karakter aktivnosti koju strogo nadgledaju roditelji.