Sažetak | Europska unija je jedinstvena ekonomska i politička zajednica europskih država nastala potpisivanjem Ugovora o Europskoj uniji, poznatijeg kao Ugovor iz Maastrichta. Ugovor su 1992. godine potpisale države članice Europske zajednice. Međutim, priča počinje mnogo ranije, u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata. Prvotnu ideju o carinskom udruživanju i prednostima zajedničkog tržišta iznosi Robert Schumann u svojoj deklaraciji 1950. godine. Navedena ideja se počela ostvarivati 1958. godine udruživanjem Belgije, Francuske, Nizozemske, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Kako je to zajedničko tržište pokazalo brojne prednosti nastala je ideja o uvođenju zajedničke valute za cijelo područje. Stvaranje Europske unije omogućilo je osnivanje Europske monetarne unije i uvođenje eura, što će biti objašnjeno u radu. Detaljno je obrađen pojam Europske monetarne unije koja je osnovana 1999. godine, a koja predstavlja povezivanje gospodarstava zemalja članica u tri faze. Europska monetarna unija je najviša razina integracije na prostorima europskog kontinenta, a da bi obavljala svoju zadaću, politike unutar unije moraju biti usklađene. U radu će biti prikazana i uloga Europske središnje banke, institucije koja vodi Europsku monetarnu politiku. Uz to što vodi cjelokupnu politiku, ona upravlja zajedničkom valutom i brine o stabilnosti cijena radi postizanja gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Posebni dio rada čini prikaz zajedničke valute Europske unije - eura. Euro je službena valuta u 19 od 28 država članica Europske unije. Pojavljuje se 1999. kao knjižni novac. Do 2002. godine bio je neobvezan za korištenje, a od tada postaje službena valuta za 12 država članica koje su tada ispunile kriterije za uvođenje. Na kraju rada su prikazane prednosti i nedostatci monetarne unije, odnosno prednosti i nedostatci korištenja zajedničke valute. Najveća prednost uvođenja zajedničke valute je ta što nestaju tečajni rizici što je prije uvođenja eura bio velik problem u većini zemalja. Osim toga cijene postaju transparentnije, a poduzetnici konkurentniji na tržištu. Jednom kada država članica odluči uvesti euro, odriče se vođenja vlastite monetarne politike i ovlasti daje Europskoj središnjoj banci koja tada preuzima vodstvo i kontrolu. Kako je i Republika Hrvatska od 2013. godine članica Europske unije, objašnjena su predviđanja o prednostima i nedostatcima koje će naše gospodarstvo osjetiti jednom kada se uvede euro. Potpisivanjem ugovora o pridruživanju Republika Hrvatska je preuzela i obavezu ulaska u europodručje kada bude gospodarski spremna na fluktuacije koje nosi konverzija valute. Potaknuta blagim gospodarskim rastom, smanjenjem javnog duga i porastom BDP-a, Vlada Republike Hrvatske konkretno počinje razmišljati o uvođenju eura. Krajem 2017. javnosti je predstavljena Eurostrategija. Eurostrategija je dokument koji je podložan javnoj raspravi, a objašnjava pozitivne i negativne strane eura kao i kriterije koje država zadovoljava i one koje još treba zadovoljiti kako bi se priključila europodručju. |