U radu se prikazuje zakonsko uređenje sustava koncesija u Republici Hrvatskoj i ugovor o koncesijama u turizmu kroz navođenje primjera iz prakse. Uz to, prikazat će se i brojni problemi koji se pojavljuju u praksi. Sustav koncesija obuhvaća više različitih područja i djelatnosti u kojima se koncesije pojavljuju, ali i nadležna tijela i institucije koje reguliraju poslovne postupke primjenom zakonodavnih alata. Prvi dio rada posvećen je prikazivanju najvažnijih subjekata koji se nalaze u domeni koncesija, kao i sam postupak davanja koncesija. Najvažniji subjekti su davatelj koncesije s jedne strane i primatelj koncesije s druge strane, dok postupak donošenja prava na koncesiju nadgledaju državna tijela i službe Republike Hrvatske. Glavni propis u području koncesija je Zakon o koncesijama1. Uz njega, ovo područje uređuju i brojni drugi propisi. Pravni posao koji nastaje nakon provedbenog postupka dodjeljivanja koncesije je sklapanje ugovora o koncesiji. Sklapanje ugovora predstavlja materijalno očitovanje volje subjekata za uređivanjem prava i obveza s obje strane odnosa. Koncesijom se smatra pravo korištenja određenog dobra ili pružanje određene usluge na razdoblje ugovoreno prilikom postupka davanja koncesije. Dobra nad kojima se mogu dodjeljivati koncesije odredio je Hrvatski sabor, a na poseban zahtjev, može se odlučivati i o neuvrštenim područjima i djelatnostima, ako su one od javnog interesa ili interesa Republike Hrvatske. Nadalje, u nastavku rada obrađuje se problematika koja se javlja primjenjivanjem prava i obveza koja proizlaze iz ugovora o koncesiji. Negativni učinci proizlaze iz provođenje slobodne volje primatelja koncesije ili iz neobavljanja ugovorenih obveza. Kao reakcija, javlja se svijest građana o zaštiti prirodnog prostora u cilju održivog razvoja okoliša, ali i turizma. Problem predstavlja i nepoštivanje zakonskih i podzakonskih akata u ovom području, kao i neadekvatna i netransparentna primjena propisa. Politiku koncesija vodi Ministarstvo financija kao najviše nadležno tijelo za sustav koncesija. U radu mu pomažu ostale institucije na nacionalnoj razini koje, uz nadgledanje provođenja postupka, brinu o dostupnosti koncesionarskih podataka široj javnosti kako bi se zadovoljio uvjet transparentnosti.