Cilj Hrvatske je postati top destinacija kulturnog turizma, kojeg ostvaruje uz pomoć Strategije razvitka kulturnog turizma do 2010. godine, projekata Hrvatske turističke zajednice, ureda za razvoj kulturnog turizma i Zajednice kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore. Pri izradi završnog rada korištene su metode analize i sinteze, metode dokazivanja i opovrgavanja i metode deskripcije. Korištena je odgovarajuća stručna literatura iz područja ekonomije i turizma te internet stranice. Fotografije su također znatno doprinijele kvalitetnoj izradi ovog završnog rada. Završni rad započinje obradom povijesti turizma u Hrvatskoj, njenim počecima te značajem za produljenje boravka u turističkoj destinaciji. Za mnogo tradicionalnih društava diljem svijeta, spomenički je lokalitet od manje važnosti. Novi se problem javio u području koje pojam kulturnog turizma pokriva, a istraživači se ni danas u potpunosti ne slažu oko definicije tog pojma. Ovaj problem predstavlja početak drugog dijela završnog rada. Slijede kultura i kulturna baština u Hrvatskoj, značenje kulturnog turizma u teoriji i praksi kulturnog turizma, te dosadašnja istraživanja i aspekti kulturnog turizma. Prikazana je i objašnjena tipologija kulturnog turista. Međunarodne organizacije čiji se projekti odnose na razvitak kulturnog turizma jesu UNESCO, Europska Unija, Vijeće Europe, Svjetska turistička organizacija i nevladine organizacije ICOM, ICCROM i ICOMOS. Te organizacije čine treći dio diplomskog rada u kojem su navedeni njihovi realizirani projekti i aktivnosti. Među najvažnije projekte ubrajaju se Europska kulturna prijestolnica EU – a i Kulturni itinerari Vijeća Europe. Četvrti dio diplomskog rada obrađuje kulturni turizam u Hrvatskoj.