Sažetak | U ovom radu najveća pozornost usmjerena je na vodu. Točnije, kako se ona troši, na što se troši, kako se grije i sl. Najprije je navedeno nešto o centralnom grijanju. Za centralno grijanje svi su čuli, a mnogi ga i koriste. Manje-više, u centralnom grijanju koristi se voda, ona prenosi toplinu i zbog toga ju je potrebno spomenuti i u tom obliku. Nakon toga, spominju se i drugi načini zagrijavanja vode. Ona se može grijati još pomoću električnih bojlera, plinskih bojlera, solarnih sustava i dizalica topline. Električni i plinski bojleri poprilično su rašireni i često se koriste za grijanje potrošne tople vode. Jedan od sustava koji nije još toliko razvijen, ali poželjno je da postane često korišten, je solarni sustav grijanja potrošne tople vode. Najviše pažnje trebalo bi usmjeriti upravo na tu vrstu grijanja vode jer se radi o vremenima kada je okoliš podosta „oštećen“ i trebalo bi voditi brigu o njemu. Solarni sustav se sve više primjenjuje u praksi, što je pohvalno, i potrebno je poticati razvijanje tog načina grijanja potrošne tople vode. Dakako, potrebno je uložiti u kolektore i svu opremu koja je potrebna za funkcioniranje sustava, ali svaka uložena kuna će biti više puta vraćena. Još jedan zanimljiv način grijanja je dizalica topline. U radu će se govoriti o potrošnji vode na Sveučilištu Sjever, gdje koriste dizalicu topline. Naravno, uz studente i zaposlenike, sam sustav koristi vodu, te je potrošnja poprilično visoka, što će se moći iščitati iz dijagrama koji se nalaze u tekstu. Raspon potrošnje vode razlikuje se od mjeseca do mjeseca jer su tu različiti čimbenici koji utječu na potrošnju. Jedan od najvažnijih čimbenika je taj jesu li studenti i zaposlenici prisutni u ustanovi ili je vrijeme kakvih praznika i pauza. Isto tako, potrošnja se razlikuje s obzirom na godišnje doba. U ono vrijeme kada se koriste dizalice topline za grijanje prostorija, ujesen i u zimi, potrošnja vode raste i vidi se znatna razlika s obzirom na neki od ljetnih mjeseci. |