Razmišljanje o potrebi mijenjanja navika i ponašanja zbog kojih su priroda i njezini resursi dovedeni u problem pretjeranog iskorištavanja, što može dovesti i do krajnjeg nedostatka energenata dovodi do potrebe pronalaženja rješenja za nastale probleme. Pred stanovništvo su postavljeni ciljevi koje je zajedničkim snagama potrebno ostvariti. Javlja se novi termin i novi način promišljanja – održivi razvoj. U borbu za spašavanje i za bolje sutra kreće i građevinska industrija koja svojim energetski učinkovitim postupcima uveliko želi pridonijeti oporavku gospodarske i socijalne slike Zemlje. Zgrade su veliki potrošači energije i izvori štetnih plinova, stoga je građevinska industrija krenula s projektiranjem kuća koje će trošiti manje energije, koje neće nekontrolirano gubiti energiju i neće zagađivati prirodu, a ostvarivat će zdraviji i bolji prostor za stanovanje, uz manje izdatke za korištenje i održavanje. Najviše pažnje je potrebno usmjeriti na orijentaciju i oblik zgrade, te njezinu toplinsku izolaciju. Bitno je da je zgrada jednostavnog tlocrtnog oblika, najčešće pravokutnog te orijentirana prema južnoj strani zbog mogućnosti maksimalne iskoristivosti Sunčeve energije. Najbitnije od svega je da je zgrada dobro toplinski izolirana, jer pomoću dobre izolacije zgrada postaje niskoenergetske kategorije te je tada opravdano možemo zvati održiva gradnja. Grad Koprivnica među prvima je prepoznao potrebu i višestruku korist izgradnje niskoenergetskih zgrada.. Svojom vizijom da postane održiv i ekonomičan krenuo je u realizaciju mnogih projekata među kojima je jedan od većih izgradnja stambene zone na istoku grada koja obuhvaća sklop izgrađenih niskoenergetskih višestambenih. „Šparnih hiža“ i niz obiteljskih pasivnih kuća. Kako se realizacija planova postupno ostvaruje, tako grad Koprivnica prati svoj put energetski učinkovite gradnje i podizanja svijesti građana o brizi za okoliš i za povećanje kvalitete stanovanja. Koprivnički pionirski koraci niskoenergetske višestambene izgradnje svoj su doprinos dali razvoju održive gradnje u cijeloj Republici Hrvatskoj, a stanari koji stanuju u „Šparnim hižama“ danas potvrđuju opravdanost ulaganja u održivu gradnju.