U svijetu praćenom velikom industrijalizacijom, naglim povećanjem broja ljudi te naglim procvatom tehnologije vezane za različite sektore, nastaje i velika količina otpada djelovanjem različitih industrijskih procesa koje čovjek na kraju krajeva treba i zbrinuti. Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prioritet je sprečavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan način gospodarenja otpada. Gospodarenje otpadom jedna je od mjera koja se provodi pored reciklažnih dvorišta, a radi se o kompliciranoj djelatnosti koja obuhvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje. Sadrži čitavi niz postupaka i naravno tehnologija od kojih se veliki dio primjenjuje u različitim oblicima. Danas su nam poznati različiti načini gospodarenja otpada kao što su: odlaganje otpada na odlagalištima, recikliranje otpada (staklo, papir...), mehaničkobiološka obrada otpada (MBO), kao i termička obrada otpada. Tako je cilj ovog rada bio upoznati postupke termičke obrade otpada, energetsku učinkovitost takve obrade otpada, štetnost djelovanja na zdravlje ljudi i okoliša, zakonsku regulativu vezane za postupke obrade otpada te povezanost Hrvatske, ostalih zemalja Europske Unije i svijeta u kontekstu termičke obrade otpada. Dok je u svijetu takav način zbrinjavanja otpada sasvim prihvaćen i vrlo funkcionalan, u Republici Hrvatskoj još uvijek nije tako. Termička obrada otpada uključuje postupke spaljivanja, pirolize i druge postupke obrade otpada kojima se promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstava otpada. Poznato je da su prve spalionice otpada bile izgrađene krajem devetnaestog stoljeća. Suvremene spalionice izvedene su sa složenim postupkom pročišćavanja dimnih plinova i uz obvezu iskorištavanja šljake te proizvedene energije. Najčešće su locirane u urbanim sredinama razvijenih država kao što su: Švicarska, Njemačka, Švedska, Danska, Japan, itd. U Europi je već izgrađeno oko 450 postrojenja za energetsku oporabu otpada godišnjeg kapaciteta od 78 milijuna tona. Svake godine ti brojevi sve više rastu.