Današnje projektiranje gradova, njihova dimenzija i sadržaj, uvelike su promijenjeni s obzirom na same početke kad su se gradovi tek počeli razvijati. Nekada su gradovi bili u svrsi i po mjerilu čovjeka, no s današnjim napretkom u svim sferama života promijenio se i način projektiranja gradova. Danas su gradski prostori osmišljeni na način da pružaju čovjeku brojne mogućnosti koje bi trebale povezivati ljude i poticati njihovo druženje i komunikaciju. Na taj način stvara se fizički prisno društvo, no međusobno otuđeno. Vrijeme je da ispravimo greške i vratimo se urbanim vrijednostima koje će biti po mjeri čovjeka. Kako bi stvorili takav prostor potrebno je ostvariti sklad, ljepotu, individualnost i orginalnost koja će poticati ljubav, sreću, intimnost i prijateljstvo, te istovremeno umanjivati otuđenost i nesreću. Uz projektiranje prema mjeri čovjeka već dugi niz godina težimo i zaštiti okoliša, stoga je veoma bitno razmišljati održivo. Čovjek je društveno biće, ali od samih početaka iz prirode se uzimalo sve što je bilo od koristi kako bi se društvo moglo razvijati, stoga je na nama odgovornost prema prirodi na koju ne smijemo zaboraviti već vratiti joj ono što nam je pružila u vidu veće ekološke osviještenosti i racionalnog gospodarenja svim resursima. Grad Čakovec oduvijek je bio „grad po mjeri čovjeka“- svojom veličinom, brojem stanovinika, sadržajima koje nudi, prometnom povezanošću i komunikacijom među stanovnicima. Isto tako je vrlo rano i ozbiljno pristupio organiziranom i stručnom urbanističkom planiranju i projektiranju grada, pa je rezultat današnjeg izgleda i funkcioniranja grada Čakovca zasluga mnogobrojnih generacija stručnjaka, ali i angažmana građana. Međutim, suvremeni život grada Čakovca sve više predstavlja i preuzima ulogu središta Županije te samim time i znatno veće dnevne migracije stanovnika Međimurja u smjeru grada Čakovca. Posljedica je sve veće prometno zasićenje, kako prometa u kretanju tako i u mirovanju (garaže i parkirališta). Trgovi su oduvijek bili mjesto sastajanja, razmjene dobara i informacija ili samo prolaska kroz središte grada. Opterećenjem grada dodatnim dnevnim priljevom stanovništva javlja se i potreba preispitivanja dimenzioniranja i funkcije glavnog gradskog trga. Ovaj završni rad pokušava dati neka od mogućih idejnih rješenja oslanjajući se na vlastitu viziju razvoja grada, poštujući pritom postojeće stanje i povijesno nasljeđe. Pritom je glavni moto rješenja multifunkcionalnost i održivost. Za potrebe rada izrađen je anketni upitnik kojim se nastoji steći uvid u mišljenje i stavove građana – korisnika, budući da je bit trga svakog grada zadovoljiti potrebe njihovog stanovništva te biti na ponos svima.