Suvremeni način života te ubrzani tempo rada uzrokuju pojavu sve veće količine plastičnog otpada. Plastične mase ljudi počinju otkrivati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a intenzivnije se koriste u drugoj polovini 20. stoljeća. Otpadna plastika utječe na svaku bitnu sferu čovjekova života. U širokim masama prevladava mišljenje o štetnosti plastičnih masa i plastičnih proizvoda, međutim uz pravilnu upotrebu smanjuju potrošnju energije. Većina ljudi doživljava plastične proizvode kao otpad. Ruralne i urbane sredine nemaju uređen sustav kojim bi utjecale na odvojeno prikupljanje otpada, pa uz neznanje i neodgovorno ponašanje te nedovoljnu kontrolu većina plastičnih proizvoda završi u okolišu. Plastika se odbacuje u okoliš i u more, odnosno vode, neadekvatno sakuplja i zbrinjava kroz komunalne tvrtke. Gomilanje otpada na odlagalištima i ograničeni kapacitet odlagališta predstavlja sve veći problem. Plastika se u prirodi razgrađuje izuzetno sporo, pa je o njenoj upotrebi i sanaciji važno voditi brigu prilikom razvoja i same proizvodnje. U tom pravcu razvijaju se mnoge metode oporabe plastičnog materijala s ciljem da se on ponovno iskoristi. Reciklaža i energetska oporaba moguća su rješenja ovog problema. Postupkom recikliranja koji ovisi o razvoju ekološke svijesti stanovništva, sakupljeni otpad odlazi u pogone za preradu i koristi se kao sirovina u daljnjem postupku proizvodnje. Recikliranje prikupljene otpadne plastike garantira najveće pozitivne učinke za okoliš i naročito za zdravlje ljudi. Otpadna plastika je ljudski proizvod koji se može dobro materijalno upotrijebiti, ali uz uvjet da je odvojeno sakupljena ili sortirana prema vrstama plastike. Energetska oporaba podrazumijeva iskorištavanje nastale topline, pod uvjetom da je sakupljen otpad goriv. Reciklažom otpada smanjuje se potreba za odlagalištima i gomilanjem otpada, umanjuje se potreba za novim sirovinama te se smanjuje onečišćenost životnog prostora. U ovom završnom radu ističe se važnost zbrinjavanja i prerade plastike. Predstavit će se načini kako se plastika može zbrinjavati, reciklirati i preraditi, koje su prednosti i nedostaci, te izdvojiti posebne kategorije otpada. Istaknut će se primjeri dobre prakse jer recikliranje otpada postaje sastavni dio našeg života. U radu se želi prikazati analiza koja obuhvaća plastični otpad u Republici Hrvatskoj. Pomoću dostupnih podataka analizira se vrsta i količina sakupljenog plastičnog otpada, način upotrebe, zbrinjavanja i recikliranja u Republici Hrvatskoj. Danas je izuzetno važno uskladiti i koristiti sve dostupne modele zbrinjavanja plastičnog otpada kako bi se očuvalo i zaštitilo prirodu i zdravlje ljudi te potaknulo održiv gospodarskirazvoj. Čovjek sam odlučuje o plastici i njenoj upotrebi i na taj način može pridonijeti rješavanju problema ili ga još dodatno naglasiti.