Ovim radom prikazana je usporedba zdravstvenog turizma Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Usporedba se temelji na prikazu trenutnog stanja, potencijala razvoja i konkurentnosti zdravstvenog turizma tih zemalja. Rad je podijeljen na 7 poglavlja. U uvodu se daju osnovni podaci o povijesti, komparativnim prednostima, konkurentskom okruženju i problemima zdravstvenog turizma u Hrvatskoj te se navodi cilj rada. Hrvatska sa svojim očuvanim okolišem i raznolikim prirodnim ljepotama na malom prostoru posjeduje izrazitu komparativnu prednost pred ostalim turističkim destinacijama na europskom Sredozemlju no dio je jedne od najrazvijenijih regija zdravstvenog turizma u Europi, a to znači da je okružena vrlo jakim konkurentima kao što su susjedna Mađarska i Slovenija, a zatim i Austrija. Drugo poglavlje definira terminologiju zdravstvenog turizma. Brojni autori pokušavaju definirati pojam zdravstvenog turizma. To je vrsta turizma koju poznajemo pod brojnim nazivima (zdravstveni, medicinski, lječilišni, toplički, wellness turizam) pa ju je potrebno precizno definirati. U trećem poglavlju detaljnije se objašnjava zdravstveni turizam u Hrvatskoj kroz prikaz ponude i potražnje zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma te konkurentske pozicija Hrvatskog zdravstvenog turizma. U četvrtom poglavlju objašnjavaju se trenutno stanje zdravstvenog turizma i zdravstveno-turistički potencijali Mađarske te plan strategije razvoja, oporavka i napretka kojeg je predstavilo Ministarstvo za nacionalnu ekonomiju Mađarske pod nazivom Novi Széchenyi plan. U petom poglavlju objašnjavaju se trenutno stanje zdravstvenog turizma i zdravstveno-turistički potencijali Slovenije te su kronološki prikazane strategije slovenskoga turizma. Šesto poglavlje sadržava istraživački rad pod nazivom mjerenje zadovoljstva potrošača korištenjem usluga zdravstvenog turizma u varaždinskim toplicama. Istraživanje je izrađeno u sklopu kolegija: „Istraživanje turističkih tržišta“ na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, a sadrži: svrhu istraživanja, metodologiju istraživanja, ciljeve i hipoteze istraživanja, definiranje vrste istraživanja, instrument mjerenja, uzorak i prikupljanje podataka, rezultate istraživanja, važnost oglašavanja, ograničenja istraživanja, zaključak istraživanja i dodatke. U sedmom poglavlju završnog rada, koji je ujedno i posljednje, daje se, na temelju svega analiziranog zaključak da zdravstveni turizam u Hrvatskoj ima izuzetne resurse i dugu tradiciju, ali taj oblik turizma nije iskoristio svoje razvojne mogućnosti te nije konkurentan, posebno na inozemnom turističkom tržištu, te se nikako ne može mjeriti sa zdravstvenim turizmom susjednih zemalja Mađarske i Slovenije.