Abstract | Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj propisano je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Prema ZOGO – u otpad čini svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra svaki predmet i tvar čije je sakupljanje, prijevoz i obrada nužno u svrhu zaštite javnog interesa. Tim Zakonom utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš, smanjenje količine otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe štetnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Odredbe ovoga Zakona utvrđuju sustav gospodarenja uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom, prednost pred ostalim postupcima ima sprječavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan. Gospodarenje otpadom potrebno je uskladiti s redom prvenstva, što znači povećavati udio ponovnog korištenja otpadnih materijala, recikliranja te drugih vrsta oporabe, uključujući energetsku. Odlagališta otpada predstavljaju veliki problem u Hrvatskoj pa je potrebno poticati smanjivanje. Otpad se i dalje odvozi na odlagalište otpada iako nijedno odlagalište otpada u RH ne ispunjava sve zakonske uvjete. Radom je objašnjen sustav gospodarenja otpadom u RH, kao i negativni utjecaji odlagališta otpada na okoliš te zdravlje ljudi. Također, navedeno je i u kakvom su stanju odlagališta otpada sada te što će biti s njima nakon 31.12.2018. |