Abstract | Svako tlo ima svoja fizikalna, kemijska i biološka svojstva. Višegodišnjim korištenjem tala za biljnu proizvodnju narušavaju se prirodna svojstva tla te ih je zato potrebno gnojiti. Nedovoljne količine biljkama potrebnih hranjiva u tlu negativno utječu na njihov rast i razvoj. Najvažnija biljna hranjiva su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Gnojidbom tla unose se osnovni mikro i makroelementi i drugi minerali koji su potrebni u biljnoj proizvodnji. Gnojidba se dijeli na osnovnu i dopusnu gnojidbu.
Meliorativna gnojidba spada u oblik osnovne gnojidbe. Njezin najbitniji zadatak je poboljšati svojstva, tj. plodnost poljoprivrednog tla. Meliorativnom gnojidbom popravljaju se fizikalna, biološka i kemijska svojstva tla. U prvom planu, meliorativna gnojidba dovodi do promjena kemijskih svojstava tla koje zatim utječu na promjenu fizikalnih svojstava. Od fizikalnih svojstava popravljaju se struktura, vododržnost, propusnost tla za vodu, kapacitet i propusnost za zrak (aeracija) i toplinska svojstva tla. Od kemijskih svojstava tla popravlja se sadržaj humusa, stvaranje blagog humusa, pH vrijednost tla, adsorpcija korisnih hranjiva, a od bioloških svojstava popravlja se rast i funkcioniranje korijenja kulturnih biljaka, prisutnost i intenzivan rad korisnih bakterija i faune tla. U oblik meliorativne gnojidbe spadaju kalcifikacija, humizacija, gipsanje, fosfatizacija, kalizacija i nitrogenizacija. Ovim postupcima poboljšavaju se svojstva tla, nadoknađuju hranjiva kako bi se zadovoljile potrebe biljaka za ostvarenje visokih prinosa dobre kakvoće, povećava plodnost te sprečava gubitak i odnošenje hranjiva iz tla.
Navedeni oblici gnojidbe pojačano bi se trebali provoditi na teškim glejnim i pseudoglejnim tlima hrvatskog dijela Posavine gdje su zbog posljedica geografskog položaja i nemarnog gospodarenja tlima izrazito narušena fizikalno – kemijska svojstva tala. Cilj ovog rada je prikazati kako postupci meliorativne gnojidbe utječu na fizikalna i kemijska svojstva tla. |