U današnje vrijeme sport je više od bavljenja tjelesnom aktivnosti te je ono specifično javno dobro koje ostvaruje znatne izravne i neizravne učinke na formiranje socijalnog i ljudskog kapitala. Prema Europskoj komisiji sporta, njena tri glavna prioriteta su: zaštititi vrijednosti u sportu, promicanje sudjelovanja u sportu i aktivnosti za poboljšanje zdravlja te socioekonomske i ekološke dimenzije sporta. Važne koristi od sporta su prihodi od sportsko rekreacijskih usluga, prihodi od raznih djelatnosti (trgovina, promet), razvoj nerazvijenih područja, povećanje standarda te sociokulturni i politički efekti. Kao društvena aktivnost, sport je sastavni dio kulture pojedinca i suvremenog života. On je postao globalni fenomen i značajna gospodarska grana koja otvara radna mjesta i povećava zaposlenost. Osnovni cilj rada je prikazati i usporediti strukturu zaposlenosti u sportu, prema dobi, spolu i stupnju obrazovanja u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji i Sloveniji u razdoblju od 2019. godine do 2021. godine. Također se želi odgovoriti na tri definirana istraživačka pitanja – koje su razlike u strukturi zaposlenosti prema spolu, koje su razlike u strukturi zaposlenosti prema dobi i koje su razlike u strukturi zaposlenosti prema stupnju obrazovanja u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. Za analizu su korišteni službeni Eurostat podaci. Rezultati su pokazali da Austrija u prosjeku zapošljava najviše ljudi u području sporta, slijede Mađarska i Slovenija, dok Hrvatska bilježi najmanju stopu zapošljavanja u području sporta s obzirom na ukupan broj zaposlenika unutar države. Od ukupnog broja zaposlenika u području sporta, postotak žena za Hrvatsku varira od 26,67 % 2020. godine do 41,28 % 2019. godine što je ispod prosjeka ostalih analiziranih zemalja (Austrija od 42,67 % do 48,84 %, Mađarska od 39,61 % do 41,59 % i Slovenija od 36,17 % do 43,75 %). Može se zaključiti da su žene u relativno nepovoljnijem položaju prilikom zapošljavanja u sportu nego u drugim analiziranim državama. S obzirom na dob zaposlenika u području sporta, rezultati pokazuju da su Mađarska i Slovenija najviše sklone zapošljavanju mlađih osoba. Obrazovna struktura zaposlenika u području sporta pokazuje sličan trend zapošljavanja u svim državama.