Cilj ovog rada je dati uvid u upravljanje ljudskim resursima na Olimpijskim igrama, najvećem svjetskom sportskom događaju koji se odvija svake četiri godine. Funkcija upravljanja ljudskim resursima definira načine ophođenja prema svim ljudima koji su na bilo koji način povezani s poduzećem. Ipak, u znanstvenom se smislu ljudski resursi uglavnom povezuju sa zaposlenicima i njihovim upravljanjem tako da ostvaruju najbolje rezultate za poduzeće, ali i za sebe. Upravljanje ljudskim resursima se može smatrati i procesom koji zahtijeva provođenje različitih aktivnosti kako bi zaposlenici bili što zadovoljniji na radnom mjestu. Iako se Olimpijske igre ne smatraju poduzećem, način ophođenja prema zaposlenicima i volonterima koji ovdje rade je gotovo jednak ophođenju prema zaposlenicima u poduzećima. Kao što će biti vidljivo u radu, upravljanje ljudskim resursima na Olimpijskim igrama zahtijeva definiranje odgovarajuće strategije upravljanja ljudskim resursima, što je preduvjet za ostvarenje definiranih ciljeva. Temeljem strategije se definiraju vještine koje bi potencijalni zaposlenici i volonteri trebali imati, nakon čega se pristupa njihovom zaposlenju. Posljednje dvije ljetne Olimpijske igre održane su u Londonu i Rio de Janeiru te je na svakoj zaposlen veliki broj osoblja, koje je brinulo o radu Olimpijskog sela, Olimpijskog parka, o radu press centra, provođenju projekata, ali i na nekim drugim područjima. Na Olimpijskim igrama veliku ulogu igraju i volonteri, koji kao i zaposlenici dolaze iz različitih dijelova svijeta samo kako bi jednom prisustvovali ovako velikom medijski disponiranom događaju. Kako volonteri ne sklapaju radni odnos s organizacijama koje vode Olimpijske igre, a stoga nemaju ni definirano radno vrijeme, potrebno je odabrati najbolje volontere i uvesti različite motivacijske metode koje će kroz dogovoreni period volontere zadržati na mjestu