završni rad
Prehrana sportaša u aerobnim i anaerobnim sportovima

Dario Struški (2016)
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Menadžment turizma i sporta
Podaci o radu
NaslovPrehrana sportaša u aerobnim i anaerobnim sportovima
AutorDario Struški
Voditelj/MentorTomislav Hublin (mentor)
Sažetak rada
Cilj ovog rada je prikazati suvremene spoznaje o prehrani visokokvalitetnih sportaša, razlike u istoj kod bavljenja aerobnim i anaerobnim sportovima, a uz to će se također objasniti potreba prilagođavanja vrste prehrane pojedincu ovisno o njegovim predispozicijama, a posebno specifičnim zahtjevima sporta. Pojmovi aerobno i anaerobno često se upotrebljavaju u kontekstu sporta i rekreacije, no unatoč tome, još uvijek mali broj ljudi zna o čemu se točno radi. U području bavljenja rekreacijom i sportom ta dva pojma označavaju načine na koji tijelo dobiva energiju za pokretanje u različitim tjelesnim aktivnostima. Budući da je u nekim aktivnostima prevladavajući način dobivanja energije anaeroban, a drugi aeroban, tako su i određene tjelesne aktivnosti dobile pridjev aerobne i anaerobne. U aerobnim tjelesnim aktivnostima energija za pokretanje mišića dobiva se u biokemijskim reakcijama u kojima se tvari iz hrane razgrađuju uz pomoć kisika. Prema tome, aerobna aktivnost odnosi se na prisutnost kisika. Takve vježbe su vremenski dugotrajnije, ali nižeg intenziteta. Hodanje, trčanje, biciklizam, plivanje i planinarenje su samo neke od aerobnih aktivnosti. S druge pak strane, mišićne i druge stanice ponekad mogu stvoriti energiju iz hranjivih tvari, a da im u biokemijskim reakcijama nije potreban kisik. Otuda dolazi naziv anaerobno. To se događa kad je tijelu potrebna energija odmah i sada, bez mogućnosti da se tijelo postepeno prilagodi na veći napor i da mu se dostave veće količine kisika. U te aktivnosti ubrajamo kraća i brža trčanja (sprinteve) u pojedinim sportovima, ali sport koji uglavnom svima prvi padne na pamet kod pojma anaerobno je zasigurno bodybuilding te će se on u ovom radu i najviše spominjati u kontekstu anaerobnih aktivnosti. U današnje vrijeme, svaki malo ozbiljniji rekreativac, a pogotovo vrhunski sportaš, vodi brigu o svojem režimu prehrane. Brojni klubovi u gotovo svim sportovima, danas zapošljavaju velik broj nutricionista, čak i kuhara, koji redovito putuju s ekipom kako bi im se osigurali najbolji uvjeti i najkvalitetnije namirnice sukladno njihovim potrebama. Iz toga je lako zaključiti da se više ništa ne prepušta slučaju na vrhunskom nivou sporta, a taj trend također se nastavlja i prenosi i na amaterizam.
Ključne riječiprehrana sportaš plan aerobno anaerobno
Naslov na drugom jeziku (engleski)Athletes diet in aerobic and anaerobic sports
Povjerenstvo za obranuNevenka Breslauer (predsjednik povjerenstva)
Damira Đukec (član povjerenstva)
Tomislav Hublin (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjMeđimursko veleučilište u Čakovcu
Ustrojstvena jedinica niže razineMenadžment turizma i sporta
MjestoČakovec
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Kineziologija
Kineziologija sporta
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Nutricionizam
Znanost o prehrani
Vrsta studijastručni
Stupanjstručni
Naziv studijskog programaMenadžment turizma i športa
Akademski / stručni nazivstručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivabacc. oec.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-09-07
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:618842
PohranioPetra Horvat