završni rad
Površinski aktivne tvari

Kristina Gudlin (2016)
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Podaci o radu
NaslovPovršinski aktivne tvari
AutorKristina Gudlin
Voditelj/MentorNada Glumac (mentor)
Sažetak rada
U ovom radu govori se o tenzidima, tvarima koje smanjuju površinsku napetost tekućine. Tenzidi su organske tvari, čije se molekule sastoje od hidrofilnog i hidrofobnog dijela. Hidrofilni dio molekule se orijentira prema vodenoj fazi, a hidrofobni nevodenoj, npr. prema masnoći, što smanjuje napetost površine. U tenzidu je važan odnos hidrofilnog i hidrofobnog dijela, zbog primjenskih svojstava tenzida u sredstvima za pranje i močenje u vodi. Molekulska struktura tenzida ukazuje na njihove neuobičajene osobine koje imaju najrazličitije primjene. Te osobine dijele se u dvije široke kategorije: adsorpciju (adsorption) i molekulsko samoudruživanje (selfassembly). Nalaze se u brojnim sredstvima za čišćenje, sapunima, sredstvima za osobnu higijenu i sl. Postoje četiri vrste površinski aktivnih tvari: kationske, anionske, neionske i amfolitske. Zbog sve veće primjene tenzida u ljudskim djelatnostima, najviše anionskih, raste i potreba za njihovom proizvodnjom. Djeluju kao močila i emulgatori. Vrlo ih je važno kvantificirati, jer svojim svojstvima lakoćom dospijevaju u okoliš. Njihova razgradnja u prirodnim vodama u ekstremnim slučajevima može dovesti do uništavanja flore i faune, tenzidi se akumuliraju na biljkama, životinjama pa čak i bakterijama, te je zbog toga vrlo važno njihovo praćenje i kontrola u okolišu. Stvarajući pjenušave nakupine, mogu izazvati velike probleme u vodama. Zbog toga deterdženti moraju sadržavati sredstva koja smanjuju tvrdoću vode, jer se Ca i Mg soli površinski aktivnih tvari teško rastvaraju u vodi. Metode određivanja tenzida su vrlo jednostavne metode pomoću kojih možemo odrediti kationske, anionske, neionske i amfolitske tenzide. Danas se u svijetu proizvede desetak milijuna tona tenzida godišnje. Otpadne vode također sadrže veliku količinu tenzida, najvećim dijelom su to anionski koji su i najzastupljeniji u proizvodnji deterdženata. Zbog sve većeg ispusta deterdženata u kanalizaciju, njihovu se djelovanju danas poklanja velika pozornost, stoga ne čudi da je u mnogim zemljama dopuštena proizvodnja samo onih deterdženata koji sadrže biorazgradive tenzide.
Ključne riječiadsorpcija aktivne tvari deterdžent hidrofilni dio hidrofobni dio molekulsko samoudruživanje tenzidi
Naslov na drugom jeziku (engleski)Surfactants
Povjerenstvo za obranuSilvija Zeman (predsjednik povjerenstva)
Tibor Rodiger (član povjerenstva)
Nada Glumac (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjMeđimursko veleučilište u Čakovcu
MjestoČakovec
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaPRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Analitička kemija
Vrsta studijastručni
Stupanjstručni
Naziv studijskog programaOdrživi razvoj
Akademski / stručni nazivstručni/na prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka održivog razvoja
Kratica akademskog / stručnog nazivabacc. ing. evol. sust.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:237563
PohranioPetra Horvat